Stvarni vlasnici tvrtki i zaklada morat će biti upisani u javne registre u zemljama članicama Europske unije, donosi dodatak pravilima za sprječavanje pranja novca, koje su jučer odobrili Odbor za ekonomske poslove i Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove Europske unije. O tome bi Europski parlament trebao glasovati sljedeći mjesec.
Taj dodatak, zaključeno je na odborima, onemogućit će pojedince i tvrtke koji kriju imovinu na tajnim offshore računima, koji su često povezani sa utajom poreza, pranjem novca i korupcijom. Mjera bi se odnosila na banke i financijske institucije, ali i na revizore, odvjetnike, bilježnike, porezne savjetnike, managere, zaklade i agente za nekretnine.
Ukoliko se provede kako je predloženo, konverzija vlasništva i skrivanje pravnih vlasnika, bilo u državama članicama EU, bilo u trećim zemljama, tretirat će se kao pranje novca. Isto će se primjeniti na one koji pomažu u tim aktivnostima, zaključili su odbori.
„Godinama su se kriminalci u Europi služili anonimnošću offshore kompanija kako bi sakrili svoje financijske transakcije. Stvaranje javnog registra vlasništva na razini EU podići će veo tajnosti s offshore računa i biti velika pomoć borbi protiv pranja novaca i utaje poreza“, rekao je izvjestitelj Odbora za Ekonomske poslove, Krišjānis Kariņš (EPP, LV), te dodao kako je „danas dobar dan za poštene građane i loš dan za kriminalce.“
„Ključne za omogućavanje pranja novca su skrivene korporativne strukture koje djeluju kroz pravni institut tajnosti koji nazivamo ‘poreznim oazama’“, stoji u prijedlogu novih pravila.
Ovu mjeru koja bi poboljšala trenutne direktive EU koje se odnose na sprečavanje pranja novca jučer su podržala dva ključna parlamentarna odbora – odbor za Monetarne poslove i civilne slobode, te odbor Pravde i domaćih poslova.
Europski parlament će o izmjenama glasovati idući mjesec. Ukoliko se izmjene izglasaju, a glasovi u odboru su bili 45 za i 1 protiv, novi sastav parlamenta bi u svibnju trebao započeti pregovore s Europskom komisijom i Vijećem ministara oko njegove zakonske implementacije. Za sada se jedino Velika Britanija obavezala da će napraviti javne registre vlasnika tvrtki.
“Ovo je važna mjera i odgovara na problem na koji je ukazalo istraživanje ICIJ -a “Offshore Leaks”, a to je zapanjujući 1 trilijun godišnjeg gubitka prihoda od poreza u EU”, stoji u sažetku reforme koju je za EP pripremila Zelena stranka.
Da i neki utjecajni europski političari i poslovni ljudi koriste offshore račune i ne plaćaju porez u vlastitim državama otkrilo je veliko istraživanje offshore računa koje je prošle godine objavio Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara (ICIJ).
Istraživanje je potaknulo jake reakcije u cijelome svijetu i ima brojne posljedice, među ostalim i nova pravila EU o razmjeni poreznih podataka (o kojima je parlament glasovao prošli tjedan), koja traže od članica EU da prikupe i podijele porezne podatke do 2017., pa i one o dodatnim prihodima, dobiti iznajmljivanja nekretnina, dividenda itd.
ICIJ je na svojim stranicama dionio popis važnijih reakcija i posljedica „Offshore Leaksa“. Iz Hrvatske do sada ni reakcije ni posljedica.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
