Grabar-Kitarović: ‘Voljela bih vidjeti da Hrvatska postane tako digitalizirana kao što je to Estonija’

epa07655415 Estonian president Kersti Kaljulaid (R) and Croatian President Kolinda Grabar-Kitarovic during press conference after their meeting in Tallinn, Estonia, 18 June 2019. Kolinda Grabar-Kitarovic is on a one day state visit in Estonia. EPA/Valda Kalnina

Digitalizacija cjelokupnog društva jedan je od glavnih aspekata koji se mogu naučiti od Estonije, države koja je danas prva u Europskoj uniji po tom kriteriju, rekla je u utorak u Tallinnu hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je izrazila oduševljenje tom zemljom, te želju da takve promjene vidi i u Hrvatskoj.

“Mislim da bi digitalizacija bila vjerojatno najveća vrijednost i najbolji aspekt koji možemo naučiti od Estonije. Zaista bih željela vidjeti da Hrvatska jednog dana postane tako digitalizirana kao što je to Estonija”, rekla je hrvatska predsjednica na konferenciji za novinare nakon susreta s estonskom šeficom države Kersti Kaljulaid.

Ta mala baltička država od oko 1,3 milijuna stanovnika, jasno je opredijeljena za razvoj informacijskoj društva. U njoj danas osamdeset i osam posto kućanstava ima računalo, 89 posto ljudi redovito koristi internet, a pokrivenog širokopojasnim internetom je 87 posto teritorija.

Izdvojivši što joj se čini najvažnijim od onoga što je Estonija učinila na tom polju, Grabar-Kitarović prije svega je navela digitalno glasanje, e-građane i e-identitet, što omogućuje i bolju zaštitu od krađe identiteta. “To bi smanjilo i administraciju i korupciju i privuklo poslovanje u Hrvatsku”, istaknula je.

Osim toga izdvojila je i uvođenje širokopojasnog interneta širom zemlje, što bi u Hrvatskoj, između ostaloga, bio i jedan od načina rješavanja demografskih problema.

Estonija sve to već poznaje: ona ima on-line glasanje, ili primjerice pristup liječničkom kartonu putem interneta. “U Estoniji samo se još ne možete oženiti ni kupiti nekretninu pute interneta”, rekla je estonska predsjednica.

Ona je istaknula da je važno, da bi digitalni ID “pustio korijenje”, da se sve vladine usluge kao i usluge privatnog sektora na to prilagode. “To je Estonija učinila”, rekla je.

Hrvatska je predsjednica, kako kaže, oduševljena zemljom. “Bila sam tu zadnji put prije nekoliko godina, i vidim ogromne promjene, i to je ono što želim vidjeti u Hrvatskoj. Ne samo kako se grad predivno uredio, nego i ono što se ne vidi na prvi pogled ali se osjeća među Estoncima, a to je zadovoljstvo životom”, rekla je.

Razgovarali o kibernetičkoj sigurosti i Inicijativi tri mora

Dvije predsjednice razgovarale su o bilateralnim odnosa, europskim pitanjima, uključivo hrvatskim pripremama za predsjedanje Europskim vijećem u prvoj polovici 2020. te o proširenju, kao i kibernetičkoj sigurnosti i Inicijativi tri mora čiji će summit, peti po redu, sljedeće godine ugostiti Estonija.

“Vaš posjet dolazi u vrlo važno vrijeme, samo šest mjeseci prije nego Hrvatska počinje predsjedati Europskom unijom. Još uvijek se sjećamo tog osjećaja”, rekla je Kaljulaid, dodajući da “vrlo dobro znamo kako je to i želimo vam pomoći i s vama surađivati kroz to vrijeme”. Estonija je predsjedala EU-om u drugoj polovici 2017.

Kada se radi o proširenju, gdje se Hrvatska zalaže za europski put zemalja jugoistoka Europe što će zagovarati i kroz svoje šestomjesečno predsjedanje EU-om, estonska predsjednica ističe kako njezina zemlja ima svoj interes, a to je Istočno partnerstvo.

“Možemo puno zajedno učiniti kako bismo imali globalnu debatu o proširenju unutar Europske unije”, ne zanemarujući ni jednu regiju blizu naših granica, rekla je Kaljulaid.

Spominjući Inicijativu tri mora, hrvatska predsjednica je kazala kako se veseli sljedećem summitu u Estoniji. “Vjerujemo da Inicijativa triju mora nudi konkretne mogućnosti za suradnju u ekonomskih sektorima koji su od strateškog interesa za obje zemlje, od energetske sigurnosti i infrastrukture do digitalne ekonomije i inovacija.”

Estonska je predsjednica zahvalila svojoj gošći za hrvatski doprinos sigurnosti baltičke regije, spominjući hrvatski kontingent u Poljskoj i Litvi, te važnost pridruživanja NATO-vom centru izvrsnosti na polju kibernetičke sigurnosti u Tallinnu.

“Vjerujem da postoji veliki potencijal jačanja političke i bilateralne suradnje. Mogućnosti jačanja obrambene suradnje postoje na području kibernetičke sigurnosti, posebno unutar NATO-ovog centra u Tallinu”, kazala je Grabar Kitarović, kao i putem obrazovanja hrvatskih časnika na Baltičkom obrambenom koledžu.

Estonija, članica Europske unije i NATO-a od 2004. snažno podupire hrvatska nastojanja za ulazak u Schengen i eurozonu. “Cijenimo potporu Estonije za naše glavne prioritete u ovom trenutku, a to je da postanemo dio Schengena i eurozone, kao i vašu potporu za članstvo u Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD)”, rekla je Grabar-Kitarović.

Postoje estonske kompanije zainteresirane za ulazak na hrvatsko tržište

Što se tiče gospodarske suradnje, njezine mogućnosti nisu u potpunosti iskorištene, smatra ona. “Po strukturama naših ekonomija naše bi zemlje mogle generirati dinamičnije ekonomske odnose u različitim poljima, građevinskoj industriji, transportnoj infrastrukturi, elektroindustriji, IT industriji, turizmu i drugom”.

Estonska je predsjednica istakla kako postoje estonske kompanije zainteresirane za ulazak na hrvatsko tržište, neke već jesu, a njezina je hrvatska kolegica rekla kako se nada da će estonske kompanije “prepoznati koristi investiranja u Hrvatsku”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Hrvatska posljednjih godina ostvaruje suficit u trgovinskoj razmjeni s Estonijom. Ukupna robna razmjena prošle godine dosegla je 13,4 milijuna eura, što je smanjenje od 28 posto u odnosu na 2017. Izvoz iz RH u Estoniju iznosio je 9,2 milijuna eura (smanjenje u odnosu na 2017. od 35 posto) a uvoz 4,2 milijuna eura, uz rast od 1,1 posto.

Grabar-Kitarović će položiti vijenac na spomenik žrtvama komunizma u Estoniji

Nakon višegodišnjeg rasta, Hrvatsku je prošle godine posjetilo 7 posto manje gostiju iz Estonije – 26.400 a smatra se da daljnji rast turističkog prometa ovisi o poboljšanju zračnih veza.

Kolinda Grabar-Kitarović je istaknula i estonski projekt brendiranja kao “vrlo koristan kad smo radili naše smjernice za brediranje Hrvatske”.

Tijekom poslijepodneva predsjednica se sastala i s estonskim premijerom Jurijem Ratasom,a očekuju ju i razgovori s predsjednikom parlamenta Hennom Polluaasom. Ona će također položiti vijenac na spomenik žrtvama komunizma u Estoniji.

Izvor: narod.hr/hina