Hrvatska može biti most EU-a prema jugoistočnoj Europi

Hrvatska može biti most Europske unije prema jugoistočnoj Europi pomažući tim zemljama svojim iskustvom u euroatlantskim integracijama, zaključeno je u petak u Zagrebu na konferenciji posvećenoj toj temi.

Konferencija u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj o temi “Hrvatska – most Europske unije prema jugoistočnoj Europi” sastojala se od dva dijela, od kojih je prvi bio posvećen perspektivama proširenja Europske unije na zemlje jugoistočne Europe i ulozi Hrvatske u tom procesu, a drugi sigurnosnim pitanjima, pitanjima granica, energetskoj sigurnosti i krizama u susjedstvu EU-a.

Bosna i Hercegovina

Velik dio rasprave bio je posvećen situaciji u Bosni i Hercegovini. EU je nedavno deblokirao Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s BiH, koji bi trebao stupiti na snagu u lipnju. BiH bi sada trebala napraviti program reformi i za dvije godine podnijeti prijavu za status kandidata.

Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH i profesor na sveučilištu u Mostaru, kazao je da nekoherentan ustroj BiH ne omogućuje donošenje potrebnih reformi za ekonomski razvoj, socijalnu stabilnost i ispunjenje standarda za ulazak u EU, a budućnost vidi u promjeni političke strukture.

Smatra da bi BiH, koja je sada “neracionalna, nefunkcionalna i neupravljiva”, trebalo konstituirati kao simetričnu federalnu državu u odnosu na tri konstitutivna naroda, kako se predlaže u nedavno usvojenoj deklaraciji Hrvatskog narodnog sabora.

U suprotnom, upozorava da bi “BiH mogla postati ‘crna rupa’ Europe u astrofizičkom smislu i u svoj potencijalni kaos uvuči svoje okruženje”, kazao je, napomenuvši da mu je jedna stranka iz Sarajeva poručila da bi se prijedlozi HNS-a mogli ostvariti samo ratom.

“BiH može biti konstituirana samo na načelu decentralizirane strukture, federalizma i konsocijske demokracije” kako bi se zaštitila prava triju konstitutivnih naroda, kazao je, zauzimajući se za novi ustav.

Bosanskohercegovački političari, kazao je, ne trebaju čarobne štapiće nego bi trebali pogledati istini u oči, shvatiti da ovako dalje ne može i da to šteti svima, a tada bi EU i međunarodna zajednica trebali pomoći da se postigne rješenje. Prvo bi, smatra, trebalo provesti one promjene koje se mogu provesti odmah, a koje bi stanje vratile na ono što politolozi nazivaju ‘status quo ante’, na izvorna rješenja Daytona i Washingtona koja su mnogo bolje valorizirala hrvatsku poziciju nego što je do slučaj danas, a što je najvećim dijelom nastalo nakon 2000. izmjenama Daytonskog sporazuma i intervencijama u izborni zakon.

“Federalizam čuva Bosnu i Hercegovinu, to nisu čarobni štapići i već je primijenjeno u funkcionalnim demokracijama u Europi”, kazao je.

Na pitanje zašto je situacija u BiH takva kakva jest već godinama i zašto EU ne učini više, eurozastupnik Tonino Picula kazao je da je to jednim dijelom posljedica slabosti europske vanjske politike, koja je po učinkovitosti negdje na pola puta u odnosu na primjerice uspješnu monetarnu uniju, kao što je i BiH na pola puta od Pariškog sporazuma iz 1995.

Drugi je razlog što se SAD drži izvan tog procesa jer je, kako mu je kazao bivši američki veleposlanik William Montgomery, zadovoljan daytonskim rješenjem sve dok ne dođe do nenadanog unutarnjeg kolapsa i sukoba ili velike emigracije. State Department zbog svojeg geopolitičkog preusmjeravanja na istočnu Aziju i pacifičku regiju nema dovoljno interesa, dijelom i zato što nije bio konzultiran u vezi nove incijative Velike Britanije i Njemačke za BiH, koju diskretno podržava čekujući čime će rezultirati, kazao je.

Picula je istaknuo da to što je BiH ponovno u europskom fokusu dobrim dijelom zasluga i Hrvatske, koja je sugerirala novi pristup, koji ne snižava kriterije, nego definira drukčiji redoslijed i realniji pristup njihovu ispunjavanju.

Na pitanje je li BiH prijetnja za sigurnost EU-a, Picula je kazao da gotovo sve države u susjedstvu imaju isti vanjskopolitički cilj, članstvo u EU, a velik dio i u NATO-u, a takve države ne mogu planirati agresije na druge što upućuje na deeskalaciju. Problem je što dobar dio država u regiji ima problema u funkcioniranju institucija, što može dovesti do lokalnih pa i regionalnih sukoba. Loša gospodarska situacija samo pojačava osjećaj besperspektivnosti pa velik broj ljudi emigrira, što zabrinjava EU i mijenja percepciju država u regiji.

EU, istaknuo je, ne smije očekivati da će se ovaj prostor spontano razviti, nego mu mora u tome pomoći, a mehanizam pregovora za članstvo u tome ima ključnu ulogu.

Granice

U pogledu granica, potpredsjednik hrvatske vlade i ministar unutarnjih poslova Branko Ostojić istaknuo je da je ulazak Hrvatske u šengenski prostor prije svega politička odluka.

Hrvatska vlada predala je nedavno Europskoj komisiji izjavu o spremnosti za početak postupka šengenske evaluacije, a prvi evaluacijski posjet očekuje se početkom iduće godine. Tehnička evaluacija trebala bi trajati godinu dana, a obuhvaća sve aspekte šengenske pravne stečevine – učinkovitu i djelotvornu primjenu mjera na vanjskim granicama, viznu politiku, Šengenski informacijski sustav, zaštitu podataka, policijsku suradnju, pravosudnu suradnju u kaznenim stvarima, odsutnost granične kontrole na unutarnjim granicama. Nakon toga slijedi teži, politički dio jer odluku donose države članice konsenzusom.

Ostojić je istaknuo da Hrvatska i u ovom trenutku primjenjuje sva šengenska pravila, da nema negativnih trendova i da je u tome bolja od nekih drugih država članica, izrazivši uvjerenost da će dokazati svoju spremnost.

Broj ilegalnih prelazaka hrvatske granice prošle godine bio je bitno manji, 4.500 prema 25.000 prije četiri godine, što dokazuje sposobnost granične policije da čuva granice, kazao je. Balkanska ruta za ilegalnu imigraciju i krijumčarenje skrenuta je na Mađarsku, istaknuo je, dodajući da je azil u Hrvatskoj prošle godine zatražilo 450 ljudi, upola manje nego godinu dana prije, a u Mađarskoj, po podacima Eurostata, 42.800.

S time se složio i Fabrice Leggeri, izvršni direktor Frontexa, europske agencije za granice, kazavši da Frontex uspješno surađuje s Hrvatskom već sedam godina. “Hrvatska jako puno čini kako bi ispunila europske standarde. Uvjeren sam da je, na tehničkoj razini, postigla jako dobre rezultate”, kazao je.

Glede prijetnje islamista, Ostojić je kazao da se borbama u Siriji i Iraku dosad pridružilo oko 5.000 europskih državljana i da oni mogu biti prijetnja ako se vrate. EU tu prijetnju shvaća ozbiljno, kao i velik problem ilegalne imigracije i radi na jačanju kontrole svojih granica te razmatra mogućnost promjene viznog režima. Broj tražitelja azila u EU prošle je godine, po podacima Eurostata, porastao za 191.000, na više od 626.000, najvećim dijelom iz Sirije, Afganistana i s Kosova. Hrvatska će morati u duhu solidarnosti preuzeti dio tog tereta, kazao je Ostojić.

Hrvatska kao energetsko čvorište

Tema skupa bila je i Hrvatska kao energetsko čvorište. Goran Granić, ravnatelj energetskog instituta “Hrvoje Požar” kazao je da Hrvatska objektivno ima potencijal biti liderom, no pitanje je hoće li ga iskoristiti, za što su potrebni znanje, ideje, hrabrost i zainteresiranost drugih država za Hrvatsku. Hrvatska prednost je što je članica EU-a i imalu obalu, kazao je.

Glede suradnje s drugim državama u regiji, Granić je istaknuo važnost poslovne agresivnosti. “Treba više poslovne agresivnosti, hrabrosti ući u taj prostor”, kazao je, napominjući da njegov institut zadnjih deset godina mnogo radi u državama regije. “Stvar je biti prisutan, ništa se neće pokloniti, dobrodošli smo svojim znanjem i možemo puno pomoći”, kazao je.

U pogledu LNG terminala na Krku, kazao je da još nije poznato hoće li ga se tretirati kao sigurnosni ili komercijalni projekt i hoće li za njega biti interesa. EU još nema jasnu sigurnosnu politiku za plin, a koja će opcija prevladati vidjet će se za otprilike godinu dana, kazao je.

Glede Europske energetske unije, koju je Europska komisija nedavno predstavila, Granić smatra zgodnom idejom, ali još nedovoljno razrađenom. “Vrag je u detaljima”, kaže, primjerice u smislu odgovornosti, te smatra da plan u sadašnjem obliku ne jamči dobre rezultate. EU inzistira na slobodi tržišta, no toga na području energetike nema jer je sustav potpuno administrativno uređen. Cijene električne energije jako padaju, a termoelektrane na plin se zatvaraju zbog administrativne uređenosti sustava i to je neodrživo, kazao je.