Kovač u Berlinu: Moramo biti u stanju zajednički očuvati vanjske granice EU-a

Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač založio se u ponedjeljak u Berlinu, na konferenciji pod nazivom „Azil i migracije u Europskoj uniji“, za bolje osiguranje vanjskih granica Europske unije i više solidarnosti među malim i velikim članicama Europske unije.

„Ako želimo očuvati Schengenski prostor, koji je jedan od najvažnijih faktora Europske unije, moramo biti u stanju zajednički očuvati vanjske granice EU-a. To je vrlo važno“, rekao je Kovač u sklopu rasprave „Osiguranje vanjskih granica Europske unije – spas za Schengenski prostor?“, u kojoj je osim njega, u otvorenom razgovoru s publikom sudjelovao i Elmar Brok, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta. Konferenciju je organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u Berlinu i Kulturna zaklada Allianz.

Miro Kovač je ukazao i na potrebu bolje suradnje tajnih službi i podržao Elmara Broka, koji se založio za zajedničku europsku sigurnosnu politiku.

„Kada je Mateo Renzi prošle godine, nakon napada na Charlie Hebdo, ukazao na potrebu bolje suradnje tajnih službi bio je ismijan. Sada nakon napada u Parizu i Bruxellesu svjesni smo kako je Renzi itakako imao pravo“, rekao je Kovač.

Kovač smatra da bi slični sporazumi o vraćanju izbjeglica kakav je postignut s Turskom bilo potrebno proširiti i na zemlje sjeverne Afrike.

“Zatvaranje balkanske rute neizbježna mjera”

Na pitanje iz publike kako će se Hrvatska ponašati glede primanja izbjeglica po ključu raspodjele unutar Europske unije, Kovač je istaknuo kako će Hrvatska održati svoje prihvaćene obveze.

„Mi u Hrvatskoj stojimo iza našeg obećanja da ćemo ispuniti naše obveze i prihvatiti tih 476 izbjeglice iz Turske, no najveći će izazov biti te ljude u Hrvatskoj zadržati. Jer oni će htjeti dalje u Njemačku, Austriju, Švedsku, Nizozemsku“, rekao je Kovač.

Hrvatski ministar vanjskih poslova je istodobno ukazao na to da bi i Hrvatska u budućnosti zbog demografskih kretanja mogla biti zemlja zanimljiva za useljenike.

„Prošle godine je 50.000 građana otišlo samo u Njemačku. To je kao da Njemačka izgubi milijun radno sposobnih stanovnika. Kad je u pitanju migracija moramo razmišljati i o tomu da će i nama trebati stručnjaci i radna snaga“, zaključio je Kovač.

Elmar Brok se, nadovezujući se na Kovačevu izjavu, založio za to da se izbjeglicama koje budu raspoređene po zemljama Europske unije onemogući migracija u druge zemlje.

„Toliko dugo dok bude razlika u socijalnim povlasticama između zemalja Europske unije, biti će teško spriječiti migraciju u bogatije zemlje ako se nešto protiv toga ne učini“, zaključio je Brok.

Kovač je još jednom obranio zatvaranje tzv. balkanske rute kao neizbježnu mjeru, pohvalio koordinaciju susjednih zemalja, ali i kritizirao one koji nisu imali razumijevanja za ovakav potez.

„S jedne strane se priča kako se želi smanjiti broj izbjeglica, a s druge strane se kritiziraju ‚zločesti‘ Austrijanci, Slovenci i Hrvati jer su zatvorili svoj granice. To su gluposti“, rekao je Kovač.

On se obranio od kritika kako je zatvaranje tzv. balkanske rute trebalo biti dogovoreno.

„Isto tako je trebalo biti dogovorena, koliko god ona bila plemenita, i odluka o tomu da se prime izbjeglice u velikom broju. Jer to je imalo posljedica i za ostale članice Europske unije“, rekao je Kovač, koji je istodobno pohvalio Srbiju i Makedoniju, „koje nisu članice Europske unije“, ali su surađivale u akciji zaštite granica.

On je istodobno kritizirao i „ignoriranje Dublinskog sporazuma“ koji nalaže da izbjeglice ostanu u onoj zemlji članici EU-a u kojoj su i stupile na tlo EU-a, aludirajući time na Grčku.

Kovač je odgovorio i na repliku jednog djelatnika grčkog veleposlanstva u Berlinu kako se Hrvatska zatvaranjem granica i blokiranjem tzv. balkanske rute pokazala nesolidarnom u usporedbi s Grčkom.

„Mi nismo bili sretni zbog toga što smo morali poduzeti takve mjere. No reći ću samo jedno: u devedesetima je Hrvatska kao posljedica ratova na području bivše Jugoslavije bila suočena s 500.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine i nismo se žalili. Ja razumijem Grčku, ali mi smo morali poduzeti taj potez“, rekao je Kovač.

Kovač je na kraju rasprave zaključio i kako političari u Europskoj uniji moraju više reagirati na strahove građana kako Europu ne bi prepustili populistima.

„Brinem se oko budućnosti EU i zato je važno da su političari otvore i za strahove građana. Ako to ne učinimo populisti će preuzeti kormilo i uništiti EU. Previše je toga uloženo nakon 2. svjetskog rata u EU da bi sad dopustili da se san o zajedničkoj EU obitelji raspadne. Mi ne smijemo ostaviti prostor populistima i ekstremistima“, zaključio je Kovač na kraju rasprave „Osiguranje vanjskih granica Europske unije – spas za Schengenski prostor?“, u sklopu konferencije „Azil i migracije u Europskoj uniji“, u organizaciji Ureda za informiranje Europskog parlamenta u Berlinu i Kulturne zaklade Allianz.

Konferenciji o migracijama u Europskoj uniji nazočio je i uvodni govor održao predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.