Slovenski politički publicist Roman Leljak, specijaliziran za djelovanje nekadašnje jugoslavenske Udbe, britanskim je tijelima kaznenog progona predao dokumentaciju iz koje po njegovim riječima proizlazi da je neuspjeli atentat na hrvatskog emigranta Nikolu Štedula 1988. u Škotskoj planirala tadašnja slovenska Služba državne sigurnosti, odnosno slovenski ogranak Udbe.
Ljeljak je u četvrtak rekao kako misli da je o tome bio obaviješten i Milan Kučan, tadašnji član Centralnog komiteta saveza komunista Slovenije i kasniji predsjednik Slovenije, izabran u dva uzastopna mandata.
Posljednjih je mjeseci pisao o više slučajeva napada nekadašnje Udbe u vrijeme bivše Jugoslavije, u 70-im i 80-im godinama prošlog stoljeća, u kojima su izvođeni atentati na pripadnika hrvatske emigracije u Austriji i Njemačkoj, a za koje trvdi da ih je vodila i koordinirala tadašnja slovenska Udba.
Leljak je o slučaju Nikole Štedula rekao da je iz arhivskih dokumenata do kojih je došao vidljivo da su se suradnici slovenske Udbe 19. rujna 1988. sastali sa svojim tajnim operativnim suradnikom Milanom Doričem koji je za jugoslavensku službu djelovao u Njemačkoj i Austriji, te mu naručili da organizira atentat na Štedula, za što je dobio tri komada oružja i obećanje da će mu biti isplaćeno 30.000 maraka.
Na tom je sastanku bio i Rafael Mohorko, sada odvjetnik u Celju, koji je održavao vezu Udbe i Doriča, a danas odbija komentirati tadašnje događaje i svoju ulogu, rekao je Leljak.
Prema Leljakovim tvrdnjama, Dorič je nakon sastanka s Udbom otišao u Škotsku, gdje je uspostavio kontakt sa Štedulom, pratio njegove aktivnosti i kretanje, te o tome obavještavao centralu tajnih službi u Jugoslaviji.
Podsjetivši na detalje atentata na Štedula u kojemu je napadnuta žrtva ostala živa, Leljak je rekao da je pozadina tog slučaja ostala nepojašnjena iako je u Britaniji bio uhvaćen i kasnije osuđen navodni atentator Vinko Sindičić.
Leljak je naveo i više drugih osoba iz Slovenije koje su navodno sudjelovale u pripremi tog atentata, a danas ne žele komentirati tadašnje događaje, a tvrdi da je o svemu tome kao nekadašnji partijski dužnosnik morao biti informiran Milan Kučan.
“Iz tadašnjih naputaka o izvještavanju proizlazilo je da je Udba o svojim akcijama u inozemstvu morala obavještavati slovenski partijski vrh, posebno u slučajevima kad je akcija završila neuspjehom”, rekao je Leljak, tumačeći povezivanje Kučana sa slučajem.
Leljak tvrdi da je britanskom državnom odvjetništvu već predao neke dokumente koji govore o pozadini atentata na Štedula i da će im predati još neke druge.
Leljak je rekao da od britanskih vlasti očekuje da pokrenu postupak protiv naručitelja atentata na Štedula jer taj slučaj – kako je obrazložio – nije sudski zastario.
Kučan je nedavno oštro demantirao Leljakove tvrdnje da je kao nekadašnji partijski dužnosnik bio detaljno informiran o slučaju otmice i kasnijeg ubojstva hrvatskog emigranta, studenta teologije Stjepana Crnogorca, čiji su posmrtni ostaci po Leljakovim tvrdnjama tajno pokopani na ljubljanskom groblju Žale, a koji je nakon otmice u Salzburgu 1972. bio doveden i ispitivan u Sloveniji
Tekst se nastavlja ispod oglasa
