Predsjednici vlada Slovenije, Hrvatske i Austrije razgovarali su u petak na Brdu kod Kranja o nizu zajedničkih i europskih tema te se dogovorili da idući sastanak u istom sastavu održe u Hrvatskoj krajem studenoga ove godine.
Govoreći na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon sastanka, predsjednik hrvatske vlade Zoran Milanović istaknuo je da je problem nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj mnogo izraženiji nego u Sloveniji, a osobito u Austriji koja je na tom planu mnogo postigla, što po njegovim riječima može “izazvati zavist” drugih država.
Zapošljavanje mladih za Hrvatsku je vrlo važna tema, a isto tako i program jamstava za mlade koji je poduzela Europska unija, istaknuo je Milanović.
Za trilateralni sastanak s kolegama iz Austrije i Slovenije Milanović je rekao da je formalno bio bez dnevnog reda, ali s temama koje su zapravo stalno na dnevnom redu i aktualne, a to su nezaposlenost mladih i energetska politika, odnosno pitanje “pravaca dolaska energenata u naš dio Europe”.
To je za tri zemlje važno s obzirom na njihovu sadašnju ovisnost o ruskom plinu o kojemu je ovisam i dobar dio Europe.
“To je za nas važna tema i to želimo promijeniti”, rekao je premijer Zoran Milanović.
Milanović je podsjetio da je hrvatski SDP kao član Europske socijalističke stranke kao kandidata za dužnost predsjednika Europske komisije podupirao Martina Schulza, no da su te stranke na Europskim izborima osvojile nešto manje mandata od EPP-a, što je dovelo Jeana Claudea Junckera iz Europske pučke stranke (EPP) u situaciju da je sada najizgledniji kandidat za to mjesto.
“Za sada je jedino fer rješenje da to bude Juncker”, kazao je Milanović, podsjetivši da se o kandidatu mora izjasniti Europski parlament u novom sastavu.
Slovenski novinari pitali su hrvatskog premijera i o graničnoj arbitraži Slovenije i Hrvatske, te o suđenjima protiv Ljubljanske banke u Hrvatskoj.
“Mislim da se Hrvatska drži memoranduma iz Mokrica koji smo potpisali, no to je moje stajalište”, kazao je Milanović, ne želeći komentirati vijesti da je na zagrebačkom sudu danas donešena nova presuda protiv Ljubljanske banke u svezi sa starom deviznom štednjom koju Slovenija drži “sukcesijskimn” pitanjem.
Što se tiče arbitraže o granici i nedavno završene usmene rasprave o tome u Den Haagu, Milanović je podsjetio da je predviđeni postupak arbitraže povjerljiv i nije javan.
“Arbitraža je tajna i to ne mogu komentirati”, kazao je Milanović.
“Naši odnosi su odlični, a ovakvi susreti važni su i za dobre odnose u susjedstvu”, rekla je na konferenciji za novinare Alenka Bratušek, slovenska premijerka u ostavci i domaćin susreta.
Bratušek je rekla da je razgovor bio posvećen sastanku na vrhu šefova država i vlada EU-a koji se održava idućeg tjedna te izazovima s kojima se EU susreće u idućem razdoblju.
“Svo troje smo se složili da su ti izazovi gospodarska rast, konkurentnost te stvaranje novih radnih mjesta, osobito za mlade.
Bratušek je rekla da koristi priliku da zaželi Hrvatskoj uspjeh na svjetskom nogometnom prvenstvu u Brazilu i da joj “drži palčeve”.
Austrijski kancelar Faynemann istaknuo je tradicionalne povijesne odnose Austrije, Slovenije i Hrvatske te ocijenio da je u Europi pažnju potrebno posvetiti ne samo financijskoj stabilizaciji nego i nezaposlenosti, poručivši da “nisu važne samo banke nego i ljudi”.
Što se tiče energetske politike EU, Faynemann je na pitanje o mogućem prolazu plinovoda Južni tok kroz Austriju rekao da je nedavni sporazum OMV-a i Gazproma plod napora toga podzeća, ali da je za Europu, ali i Austriju koja je protiv gradnje nuklearki i zauzima se za obnovljive izvore energije važno da se srednjeročno i dugoročno osigura plin.
“Južni tok je za mene pravi i mogući put za osiguranje energije”, rekao je Faynemann, ali je upozorio da će u svezi s time u Europskoj uniji o različitim detaljima još mnogo pregovarati te da je OMV svoju odluku o suradnji s Gazpromom donio samostalno.
U zajedničkoj izjavi donesenoj na sastanku na Brdu kod Kranja, Bratušek, Milanović i Faynemann među ostalim su izrrazili žaljenje i solidarnost s poplavljenima u jugoistočnoj Europi te se založili da se u EU pitanje humanitarne krize koju je izazvala i pomoć pružaju bez obzira na različit status Hrvatske, Srbije i BiH u Europskoj uniji.
U izjavi su istakli i važnost suradnje u različitim područjima i oblicima, te dali “punu podršku” nastavku politike uključivanja svih država jugoistočnoj Europi u Europsku uniju, s većim fokusom nego do sada na BiH i Makedoniju.
Što se tiče nedavnih izbora za Europski parlament, Bratušek, Milanović i Faynemann naglasili su odlučno zauzimanje za “jaku i učinkovitu EU”, koja ćebiti “bliža svojim građanima”, uz “jasan naglasak na socijalnu dimenziju”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa