Europski je parlament u utorak potvrdio za predsjednicu Europske komisije njemačku političarku Ursulu von der Leyen.
Za Ursulu von der Leyen na čelnom mjestu Komisije glasala su 383 zastupnika, dok ih je 327 bilo protiv, a 22 suzdržano. Samo je jedan listić bio nevažeći.
Kako bi postala predsjednica Komisije, von der Leyen trebala je dobiti podršku apsolutne većine zastupnika, odnosno najmanje 374 glasa. Glasanje je bilo tajno, na papirnatim listićima.
Za prethodnog predsjednika Komisije Jean-Claudea Junckera 2014. su glasala 422 europarlamentaraca, dok ih je 250 bilo protiv, a 47 zastupnika nije bilo prisutno na glasanju. Nevažećih je glasačkih listića tada bilo deset.
Sinčić Ursuli von der Leyen u EP: ‘Vi predstavljate sve što je pogrešno u Europi’
Ursula von der Leyen: Zagovornica redefinicije braka – hoće HDZ-ovci glasovati za nju?
Von der Leyen je, u govoru pred parlamentom ranije u utorak, kao središnji problem s kojim se suočavaju Europa i svijet istaknula klimatske promjene.
“Najveći izazov trenutno je da naš planet ostane zdrav, to je najveća odgovornost naših vremena“, kazala je von der Leyen i dodala kako želi da Europa postane prvi kontinent s nultom stopom emisije C02 do 2050.
Založila se za osnivanje europske banke za klimu i pravo zakonodavne inicijative parlamenta te je kazala kako se zalaže za odlučivanje kvalificiranom većinom o vanjskim poslovima.
Nakon dugotrajnih pregovora na Europskom vijeću, europski su vođe početkom srpnja predložili von der Leyen za predsjednicu Komisije, nakon što je propao koncept spitzenkandidata, odnosno nakon što su za čelno mjesto Komisije odbijeni kandidat pučana Manfred Weber, socijaldemokrata Frans Timmermans i liberala Margrethe Vestager, što je bio jedan od prigovora socijaldemokrata i zelenih protiv izbora bivše njemačke ministrice obrane na čelno mjesto Komisije.
Prethodno je njemačka demokršćanka (CDU) obnašala nekoliko ministarskih funkcija.
Von der Leyen je od 2005. do 2009. bila njemačka ministrica obitelji, od 2009. do 2013. ministrica rada, dok je 2013. postala ministrica obrane.
Iako se predstavlja kao demokršćanka, neki od postupaka Ursule von der Leyen daleko su od demokršćanskih načela i bliži su krajnjoj ljevici.
Zagovornica redefinicije braka i obitelji
Godine 2013., von der Leyen podržala je “jednaka prava posvajanja” djece, tvrdeći da “ne poznaje nikakvu studiju koja kaže da djeca koja odrastaju u istospolnim partnerstvima drugačije od djece koja odrastaju u heteroseksualnim brakovima ili partnerstvima. ” U lipnju 2017. Ursula von der Leyen glasovala je protiv stajališta svoje stranke, a u korist redefinicije braka i sklapanja “istospolnih brakova”.
Ujedinjene države Europe
Prije osam godina u razgovoru za Der Spiegel istaknula je viziju “Ujedinjenih država Europe” kao svoj cilj, federalizaciju Europe po uzoru na Njemačku i Švicarsku i SAD.
Incident s Poljskom
Godine 2017. von der Leyen ocijenila je da “zdravi demokratski otpor mlađe generacije” u Poljskoj mora biti podržan.
Poljski su mediji ovu poruku prenijeli kao poticanje oporbe na rušenje PiS-ove vlade, a njemački su mediji uglavnom ignorirali ovaj incident, dok su neki priznali da je von der Leyen “pogriješila”, te da su njemačko-poljski odnosi “ozbiljno narušeni”.
Zagovornica migracija
Von der Leyen slovi kao prisna suradnica Angele Merkel, a neko vrijeme nalazila se i u igri za glavnu tajnicu CDU-a. Konzervativnim krugovima bila je trn u oku i zbog svoje podrške migrantskoj politici Angele Merkel koja je 2015. jednostrano odlučila staviti izvan snage Dublinske propise Europske unije koji obvezuju migrante da zatraže azil u prvoj zemlji EU-a u koju uđu. Sama obitelj Von der Leyen kod kuće je primila jednog izbjeglicu iz Sirije.
Kritike na njezin rad
Na čelu ministarstva obrane, konzervativni krugovi su joj predbacivali nedovoljnu bliskost samim postrojbama te prespori preustroj Bundeswehra. Ministarstvo obrane trenutno potresaju skandali oko preplaćenih savjetničkih honorara, a sama ministrica je već nekoliko puta svjedočila pred parlamentarnim istražnim povjerenstvom.
Socijaldemokrati ju također podržali
Socijaldemokrati, druga po veličini politička grupa u Europskom parlamentu, objavili su u utorak neposredno uoči glasovanja o nasljednici Jean-Calude Junckera na čelu Europske komisije da će podržati Njemicu Ursulu von der Leyen, kandidatkinju iz redova pučana.
“Podržat ćemo von der Leyen nakon odluke donesene na sastanku naše skupine”, objavila je na svom Twitter računu grupa socijaldemokrata u Europskom parlamentu (S&D). “No pozorno ćemo pratiti njen rad kako bi zajamčili da će ispunjavati obveze koje je preuzele na naš pritisak”, dodaje S&D.
Čelnica S&D-a Iratxe García je povodom odluke o podršci Ursuli von der Leyen rekla da su “bili vrlo skeptični kada se prošlog tjedna kandidatkinja sastala s našom skupinom, no tijekom proteklih dana moramo priznati da je usvojila temeljne zahtjeve naše skupine” i “prihvaća potrebu” da se sa speciffičnim zakonskim prijedlozima suočimo s klimatskim promjenama i socijalnim pitanjima.
Von der Leyen podijelila i hrvatske europarlamentarce
Hrvatski europarlamentarci podijeljeni su glede podrške Ursuli von der Leyen a oni koji pripadaju političkim grupama u Europskom parlamentu oslikavaju stajališta svojih klubova zastupnika.
Karlo Ressler (HDZ/EPP) je rekao za Hinu kako će podržati Ursulu von der Leyen zato što je EPP pobjednik izbora s preko 40 milijuna glasova. „Želimo da i u idućem razdoblju desni centar predvodi široki kompromis u budućem razvoju Europe“, kazao je Ressler i dodao da EPP podržava prvu ženu na čelu Komisije koja će se morati suočiti s demografskim, tehnološkim, klimatskim i vanjskopolitičkim izazovima.
Valter Flego (IDS/Obnovimo Europu) kazao je za da će podržati von der Leyen prvenstveno jer je ” visoko na listu svojih prioriteta stavila zaštitu okoliša i kohezijsku politiku, koja je manjim državama izrazito važna”
Flego je rekao da je na sastanku s klubom zastupnika Obnovimo Europu upitao von der Leyen o pristupu Hrvatske Schengenu, na što je ona odgovorila da će biti “veliki saveznik” Hrvatske na tom putu.
Biljana Borzan (SDP/S&D) je kazala kako su socijaldemokrati podijeljeni na one koji su zadovoljni kandidatkinjom, njenim govorom i odgovorom na pismo socijaldemokrata, dok dio traži poboljšanja, a treći je čvrsto protiv jer se napustio sistem spitzenkandidata.
“Mi smo tražili kao grupacija da se napravi pisani dokument, da ne ostane sve samo na usmenim obećanjima, jer imamo gorko iskustvo iz prošlog mandata kada je gospodin Juncker uoči imenovanja obećao da će ostvariti mnoge ciljeve koji su socijalistima bili važni”, poručila je Borzan i kazala da Juncker naposljetku nije ispunio većinu obećanja, a sada su od von der Leyen dobili pisani dokument kojim se obvezala provoditi mjere bitne socijaldemokratima u području socijalne politike.
Borzan kaže da je von der Leyen većinu govora posvetila odgovoru na socijaldemokratske zahtjeve, po čemu se vidi da je njihova podrška ključna za von der Leyen.
Ruža Tomašić (HKS/ECR) rekla je uoči glasovanja da će cijeli ECR vjerojatno biti suzdržan na glasanju.
„Problem je u tome što ona zapravo uopće nije bila u planu za kandidata, nego su nju sada na kraju izvukli”, kaže Tomašić i dodaje da se iz govora vidi da “govori nečije tuđe govore i da će s njom zapovijedati oni koji su je izvukli i stavili tu gdje je”.
Nezavisni zastupnik u EP-u Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) najavio je da će glasati protiv von der Leyen jer je “oktroirani kandidat za kojeg nitko nije glasao te nema nikakav legitimitet”.
“Von der Leyen predstavlja i nastavlja sve one loše politike i prakse koje smo imali i do sada – centralizacija, deficit demokracije i hegemonija centra prema periferiji EU pa tako i prema Hrvatskoj”, kazao je Sinčić i naveo da da Njemačkoj pripada Komisija, Francuskoj Europska središnja banka, a da Talijani imaju po 7. put predsjednika Europskog parlamenta, a da predsjednik parlamenta nikada nije bila osoba iz 15 zemalja periferije.
Mislav Kolakušić nije bio dostupan za komentar, ali je na plenarnoj sjednici održao govor iz kojega se može zaključiti kako će glasati.
“Imamo Njemačku koja ima 20 predstavnika, što je u suprotnosti s jednakošću i predstavlja supremaciju i sada bismo još trebali izabrati predsjednika Europske komisije iz Njemačke. To je apsolutno neprihvatljivo jer to nije Europa jednakosti i takva Europa dovodi Europsku uniju u pitanje”, rekao je Kolakušić u Europskom parlamentu pa se čini malo vjerojatnim da bi glasao za njemačku demokršćanku.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
