U Srbiji trenutno radi 16 centara za azil i prihvatnih centara, a u njima boravi oko 3.600 migranata i tražitelja azila, potvrdila je u petak zamjenica povjerenika za izbjeglice i migracije Svetlana Velimirović.
Ona je na konferenciji u povodu završetka projekta „Pomoć na putu – zaštita ljudskih prava migranata koji prolaze kroz Srbiju i Makedoniju“, naglasila da je još nekoliko stotina migranata izvan smještajnih kapaciteta.
Miki Bratanić: Migranti ante portas
Taj se broj postupno povećava prije zime pa će biti neophodna šira resorna suradnja na svim razinama da se o njima skrbi tijekom zimske sezone, upozorila je Velimirović.
Migranti zapalili dvije kuće: Sve ih više provaljuje u kuće u zaleđu Senja i Novog Vinodolskog
Tijekom 2018. godine u Srbiji je u prosjeku bilo između 3.000 i 4.000 migranata, dok se taj broj od listopada uvećao na nešto više od 3.800, navodi se u izvješću povodom završetka projekta.
Novopridošli migranati uglavnom se nisu duže zadržavali u Srbiji, već su preko Bosne i Hercegovine pokušavali stići do zapadne Europe.
Prema podacima UNHCR-a, 95 posto djece u migrantskoj populaciji, u dobi od sedam do 14 godina, uključeno je u osnovne škole, a 12 posto djece upisano je u srednje škole u Srbiji.
U predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama u Srbiji upisano je ukupno 420 djece iz migrantske populacije, navedeno je u izvješću.
Operativna dužnosnica u Delegaciji EU u Srbiji Nicol Bissell ocijenila je da je Srbija „uvijek imala human odnos prema migrantima“ tijekom čitavog trajanja migrantske krize.
“Postigli smo mnogo zajedno, poglavito u zaštiti djece migranata, ali postoji još ljudi koji su u tranzitnim zonama, kojima je potrebna podrška. Zbog toga će EU nastaviti podržavati Srbiju u tom području“, poručila je Bissell.
Prema riječima državne tajnice ministarstva rada i socijalne skrbi Bojane Stanić, kroz Srbiju je u udarnom valu migrantske krize tijekom 2015. i 2016. godine prošlo skoro milijun migranata.
„Svjesni smo da je još mnogo izazova pred nama, da migrantska kriza nije završena, da rute još postoje… Zato je neophodna daljnja suradnja ne samo s organizacijama i institucijama EU, već i s regijom“, naglasila je Stanić
