Tomašić pozvala vladu da se angažira na pregovorima o gospodarenju malom plavom ribom

Foto: Fah

Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić pozvala je u petak hrvatsku vladu da se u Vijeću EU-a angažira na pokretanju trijaloga s Europskim parlamentom i Komisijom kako bi se što prije usvojio Višegodišnji plan upravljanja malom plavom ribom u Jadranu u skladu s njenim izvješćem koje, kako ističe, spašava radna mjesta u ribarstvu ali i riblje stokove u Jadranu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Europski parlament je u utorak usvojio izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu koje predviđa uvođenje mjera za oporavak jadranskih stokova, umjesto kvota za izlov koje je predlagala Europska komisija, a koje bi teško pogodile domaću ribarsku industriju. Izvješće zastupnice Tomašić je usvajanjem na plenarnoj sjednici postalo stajalište Europskog parlamenta u pregovorima o planu s Europskom komisijom i Vijećem.

Za pokretanje pregovora potrebno je da svoje stajalište utvrdi i Vijeće EU-a.

Na zajedničkoj konferenciji za medije s predsjednikom Hrvatske konzervativne stranke Marijanom Pavličekom u Zagrebu, Tomašić je pozvala hrvatsku vladu i ministarstvo poljoprivrede da se angažiraju u Vijeću EU-a kako bi to tijelo utvrdilo svoj stav o planu za malu plavu ribu u Jadranu. Time bi se krenulo u trijalog te bi plan dobio stvarnu zakonodavnu snagu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Izvješće znači da će se očuvati riblji stok u Jadranu i da će se očuvati 10 000 radnih mjesta u ribarskoj i prerađivačkoj industriji”, kazala je Tomašić, dodavši kako je za realizaciju prijedloga iz izvješća potreban trijalog. “Za trijalog je potrebno troje – Vijeće, Komisija i ja kao predstavnik Europskog parlamenta. Vijeće treba iznijeti svoj stav, što do sada nije učinilo, već se sastalo samo jednom”.

Tomašić je dodala kako smatra da je trijalog moguće završiti u roku od dva do tri mjeseca, ukoliko se sve strane pokrenu. “Ovim putem pozivam ministarstvo, pozivam Vladu i predstavnike Vijeća da se pokrenu, da krenu u kampanju i da brojkama pokažu koliko je ribe i kako se od 2014. radi na očuvanju ribljih stokova. Ribari su ozbiljni u namjeri očuvanja stokova, ali oni uz to trebaju i preživjeti.”

Cilj Višegodišnjeg plana upravljanja malom plavom ribom je postizanje ciljeva Zajedničke ribarstvene politike (CFP) EU-a, s naglaskom na obnovu i održavanje stokova na razini koja bi osigurala maksimiziranje ulova za ribare, a pritom ne bi ugrozila zalihe ribe. Plan stavlja poseban naglasak na zaštitu područja na kojima se zadržava riba mlađih godišnjih klasa i zaštitu stokova u periodu mrijesta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prijedlozi iz Izvješće zastupnice Tomašić protivni su prijedlogu Komisije koji uključuje uvođenje drastičnih kvota za izlov srdele i inćuna te godišnje smanjenje ulova od četiri posto s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu. Na raspravi o izvješću u parlamentu došlo je do velikog razilaženja između predstavnika Komisije i klubova zastupnika. .

“Cilj 50 do 60 postotnih kvota koje je Komisija pokušala nametnuti sigurno nije opstanak hrvatskih i talijanskih ribara, jedino što je Komisija rekla ribarima je da treba uvesti kvote i da je jadranski stok jako ugrožen, što hrvatski ribari i znanstvenici znaju puno bolje nego Komisija”, kazala je Tomašić.

Uvođenje kvota prema zahtjevu Komisije ograničilo bi izlov na cijelom jadranskom području na 50,000 tona ribe, dok trenutno samo Hrvatska lovi oko 60,000 tona, a ukupno se u regiji ulovi oko 100,000 tona ribe. Komisija je povećala kvote za izlov trećim zemljama kao što su Albanija i Crna Gora, dok državama članicama želi smanjiti kvote.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tomašić je napomenula kako Komisija i sama priznaje da se stokovi oporavljaju na temelju dosadašnjih mjera te da nije poznato kakav bi rezultat polučile nametnute kvote, no Komisija ne može garantirati da bi one utjecale na oporavak stokova.

“Kad bi se dogodilo da plan Komisije uspije, naši ribari bi mogli staviti ključ u bravu. To se ne smije dogoditi, zato trebamo Vijeće”, naglasila je Tomašić.

Usvojeni plan zastupnice Tomašić uključuje godišnje smanjenje izlova od četiri posto po državi, pri čemu su se hrvatski ribari u pregovorima izjasnili da su spremni ići na smanjenje do 10 posto svake godine.

“Moje je izvješće prihvaćeno s 52 glasa više, unatoč tome što je Komisija vrlo neetično lobirala. Komisija je napisala amandmane i tražila od zastupnika da ih predaju kao svoje. Komisija je također pokušala posvađati nas i Talijane… ovo je prvi puta u povijesti da su talijanski, slovenski i hrvatski ribari sjeli zajedno i sami donijeli plan upravljanja ribom kojeg znamo da će se pridržavati”, rekla je Tomašić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zastupnica Tomašić ranije je najavila kako nema namjeru ponovno se kandidirati nakon ovog saziva Parlamenta, no prije toga joj je u cilju realizirati usvojeni plan. “Ako trijalog završi, ja sam gotova sa politikom, ali ako trijalog ne završi u ovom sazivu tada mislim da mi je dužnost da se kandidiram i završim ga, no neću ostati svih pet godina”, rekla je.

“Mislimo da zastupnica Tomašić treba odraditi posao do kraja. Smatramo da trijalog treba biti završen prije njezinog odlaska, u protivnom bi u sljedećem mandatu talijanski zastupnici bili izvjestitelji i to bi moglo ići na štetu naših ribara”, dodao je njezin stranački kolega Marijan Pavliček.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.