Američki odvjetnici spremni zastupati Todorića u sporu protiv Sberbanka

Foto: Fah

Danas je predsjednik Uprave Konzuma Slavko Ledić u Supetru na otoku Braču izjavio kako se planira zatvaranje između 80 i 100 trgovina, a u planu je i otpuštanje radnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na upit je li još koja banka potvrdila da će sudjelovati u kreditiranju Agrokora, izvanredni povjerenik Agrokora Ante Ramljak odgovorio je kako se s bankama trenutačno intenzivno razgovara. Sberbank mora sam odlučiti želi li participirati u kreditu, kazao je. Potvrdio je da je sjeo prvi novac od kredita, ali još nije potrošen.

Sporni krediti za već opterećeni Agrokor

S druge strane ruski Sberbank zaplijenio je 18,53 posto Mercatora, udjel u Todorićevu vlasništvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sberbank preuzima 18,53 posto dionica Mercatora. Taj udjel u vlasništvu je nizozemske tvrtke Agrokor B.V. u vlasništvu Ivice Todorića, a bio je jamstvo za posljednji kredit Agrokoru odobren u veljači ove godine.

> Predsjednik uprave Konzuma najavio otpuštanja: ‘Zatvorit će se između 80 i 100 trgovina’

Istodobno, kako doznaje Večernji list iz diplomatskih izvora, vrhunski odvjetnici i pravnici, među kojima su i neki američki, spremni su zastupati Todorića u mogućoj tužbi protiv ruske banke jer pravni stručnjaci smatraju da su Rusi trebali znati da ne mogu odobriti toliki kredit već opterećenom Agrokoru te da im je jedini cilj bilo preuzimanje Agrokora, javlja Večernji list.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Tako je govorio Ivica Todorić: Bogat sam, ali zbog obitelji

U Mercatoru su rekli Večernjem listu da preuzimanje dionica neće utjecati na poslovanje tvrtke, a i u Zagrebu su potvrdili da bilo kakvo raspolaganje tim manjinskim udjelom nema utjecaj na budućnost Mercatora kao ni na proces restrukturiranja Agrokora. Jer Agrokor B.V. nije u vlasništvu Agrokora.

> Ramljak o Agrokoru: Tko god ima iluzije da u ovom procesu neće biti tužbi – u krivu je

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Stoga i ovaj potez Rusa nije uplitanje u proces predviđen zakonom.

Nema opasnosti za Hrvatsku

Agrokor je vlasnik 69,57 % Mercatora i taj udjel, kažu u Agrokoru, nije založen. Objašnjavaju da sva vlasnička prava u Mercatoru koncern ostvaruje na temelju tog većinskog udjela. Udio od 18,53 % u vlasništvu je Agrokor Investmentsa B.V. sa sjedištem u Nizozemskoj i u potpunom je vlasništvu Ivice Todorića. Osim dionica Mercatora, osiguranje Sberbanku za posljednji kredit bio je i dio Todorovićeve imovine, tj. Kulmerovih dvora, pa nije isključeno da nakon dionica Mercatora krene i ovrha nad Todorićevom nekretninom.

> Poletajev o Agrokoru: Hej, dečki, kako je moguće da imate 5 mlrd. prihoda, a ne možete naći 40 mil. eura?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Prema informacijama kojima raspolaže izvanredna uprava Agrokora, Ivica Todorić je prilikom podizanja kredita u iznosu od 100 milijuna eura od Sberbanka u veljači ove godine založio dionice Mercatora u vlasništvu Agrokor Investment B.V. kao dodatno sredstvo osiguranja. Tim temeljem Sberbank ima direktan zahtjev prema toj imovini i može pokrenuti postupak ovrhe. Kako Agrokor nije vlasnik Agrokor Investmentsa B.V., na tu se kompaniju ne odnosi Zakon o postupku izvanredne uprave. Izvanredna uprava Agrokora ima ingerencije samo nad vlasništvom Agrokora, a navedeni manjinski udio u Mercatoru to nije”, kažu u Agrokoru.

> Grmoja: Očekujem da odgovaraju svi političari kojima je Todorić zaposlio članove obitelji, ljubavnice…

Podsjetimo, Ministar državne imovine Goran Marić optužio je Agrokor da je fiktivnim ugovorima o upravljanju ‘isisavao’ novac iz povezanih poduzeća: Agrokor je iz Leda, Jamnice, i Tiska izvukao milijarde kuna!

> G. Marić: Treba raskinuti štetne ugovore između Agrokora i povezanih društava

Goran Marić krajem travnja otkrio je da je u posjedu štetnih ugovora između Agrokora i povezanih društava čija je godišnja vrijednost dosezala 500 milijuna kuna, čime su svjesno uništavane tvrtke poput Jamnice, Leda i Tiska, jer je njihov novac odlazio u Agrokor – koji je imao i ima sjedište u Nizozemskoj (osobno Ivici Todoriću jer je ta nizozemska tvrtka u njegovu stopostotnom vlasništvu) – a oni nisu mogli plaćati dobavljače. Stoga se Marić založio da se obavi analiza cjelokupnog stvarnog stanja.

“Bilo bi dobro analizirati cjelokupno stvarno stanje. Očekujem da će izvanredni povjerenik odgovoriti tim zadaćima, ali očekujem i, primjerice, da se hitno raskinu, ako još nisu, svi štetni ugovori koje je “Agrokor” imao s povezanim društvima. Ne štetnim za “Agrokor”, nego štetnima za ta povezana društva. Jer, neka od tih društava plaćala su desetke milijuna kuna “Agrokoru”, a da protučinidbe zapravo prave nije bilo, odnosno protučinidba je bila u pomoći u upravljanju. Nažalost, to je bila takva pomoć da ih se dovelo u teškoće”, kazao je Marić u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada”, dodajući kako nije bilo razloga, niti osnove ni za kakvo plaćanje “Leda”, “Jamnice” i “Tiska” “Agrokoru” godišnje 10, 20, pa i 50 milijuna kuna.

“Takvih je ugovora bilo otprilike 500 milijuna kuna godišnje. To trenutno treba raskinuti, jer zbog tih ugovora te tvrtke nisu mogle plaćati svojim dobavljačima nego su plaćale “Agrokoru”. Ovo nije iznenađenje za sve one koji se ozbiljno bave ekonomskim poslom. Ja sam još 2005. napisao da je bespredmetno pregovarati s nekim kompanijama u Hrvatskoj, a poslovno pregovaranje je preduvjet tržišnoga gospodarstva”, upozorio je ministar.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.