Je li Hrvatska ulaskom u EU preuzela obvezu da uvede euro u krizi?

Foto: GettyImages

Ulaskom u Europsku uniju Hrvatska se odlučila za preuzimanje eura.

“Kada smo imali referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasali smo o Ugovoru o pristupanju. U Ugovoru o pristupanju stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju. Prema tome, referendum je održan”, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković komentirajući upit o održavanju referenduma o uvođenju eura.

Obzirom da je Hrvatska u prvoj polovici srpnja primljena u članstvo u ERM II, svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu te imamo dvije godine za uvođenjem eura, ušli smo u ovaj mehanizam u vrlo osjetljivim vremenima uoči najavljene gospodarske krize uzrokovane pandemijom.

Ministar Zdravko Marić najavio je kako će se pet mjeseci prije finalnog uvođenja eura uvesti dualne cijene. Dakle, bit će ispisane i u kunama, i u eurima, a građani strahuju od naglog porasta cijena uzrokovanih promjenom valute.

Je li Hrvatska spremna za uvođenje eura?

Podsjetimo, Hrvatska je među članicama EU u kojima euro još nije uveden. Uglavnom je riječ o državama članicama koje su pristupile Uniji 2004., 2007. i 2013. – nakon uvođenja eura 2002., to su: Bugarska, Hrvatska, Češka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Švedska.

Prvi je formalni korak k uvođenju eura ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), za što je ključna podrška država članica europodručja i institucija EU-a. 10. srpnja 2020. Hrvatska je primljena u članstvo u ERM II, svojevrsnu čekaonicu za ulazak u eurozonu te je hrvatska kuna vezana uz euro, a njegovo se uvođenje očekuje 1. siječnja 2023.

Naime, svaka država članica prije uvođenja eura mora provesti najmanje dvije godine u tečajnom mehanizmu, čime ona pokazuje da je sposobna funkcionirati u uvjetima stabilnog tečaja prema euru. Podrška država članica europodručja i institucija EU-a ovisi o njihovoj ocjeni gospodarskog stanja države kandidatkinje, ponajprije stupnju konvergencije i makroekonomske stabilnosti, kao i o političkoj volji za daljnje širenje monetarne unije.

ERM II. je postavio kriterije koji su jedinstveni mehanizam za ocjenjivanje politika budućih članica eurozone (tečaj, inflacija, deficit, javni dug). Od aktiviranja mehanizma ERM II. Hrvatska i Bugarska morat će održavati tečaj nacionalne valute u rasponu od plus/minus 15 posto prema euru te u tečajnom mehanizmu provesti najmanje dvije godine. U osnovi to znači da bi se u Hrvatskoj euro mogao uvesti s prvim danom 2023. godine.

Hrvatska je ušla u ovaj mehanizam u vrlo osjetljivim vremenima, pa nije najjasnije u kojoj će se mjeri budućoj članici eurozone dopustiti odstupanje od temeljnih pokazatelja koje zemlja mora držati pod kontrolom, baš kao što mora kontrolirati tečaj u rasponu od plus/minus 15 posto prema euru. Prije svega se motre razina javnog duga, inflacija i proračunski deficit.

Što se tiče inflacije, nju sustavno pokušava probuditi kod članica eurozone Europska središnja banka, ali u tome nije osobito uspješna. Javni dug i proračunski deficit kriteriji su koji će na putu oporavka od krize izazvane pandemijom Covida-19 svakako biti vrlo fleksibilni.

> U kojim se državama članicama Europske unije koristi euro kao službena valuta?

Među rizicima porast cijena, gubitak samostalne monetarne politike…

Hrvatska će nakon uvođenje eura morati podmiriti jednokratne troškove zamjene valute, uplatiti sredstva u kapital Europskog mehanizma za stabilnost te u kapital i rezerve Europske središnje banke. Moguć je i blagi jednokratni porast cijena u procesu konverzije, što je vidljivo i u tablici koju je priredio HNB, a koja govori o učincima integracije Hrvatske u ekonomsku i monetarnu uniju.

Visoka zaduženost domaćih gospodarskih subjekata u eurima značajan je izvor ranjivosti hrvatskog gospodarstva. U slučaju izraženijeg slabljenja kune prema euru pogoršao bi se financijski položaj svih domaćih sektora, a negativni učinci posebice bi se očitovali u javnim financijama.

Na sastanku Eurogrupe, koja okuplja ministre financija, već je zaključeno da je fiskalni odgovor na krizu u potpunosti opravdan te je, zapravo, dano zeleno svjetlo članicama za nastavak ekspanzivne fiskalne politike u ovoj, ali i, po potrebi, u 2021. godini. EU će tolerirati kršenje Maastrichtskih kriterija, kao i onih iz Pakta za stabilnost i rast, sve dok se ekonomska aktivnost ne vrati na razinu iz 2019. godine. Drugim riječima, zemlje će do daljnjega moći probijati limit od 3 posto deficita prema BDP-u, kao i 60 posto javnog duga u odnosu na BDP, javlja Jutarnji list.

S obzirom na razinu napetosti između neuspješnijih južnoeuropskih zemalja (Italija, Španjolska, Grčka…) i bogatijeg sjevera oko uvjeta financiranja oporavka, odluka o ulasku Hrvatske i Bugarske u eurozonu stiže u izrazito delikatnom trenutku. Južne zemlje sada inzistiraju na što višim iznosima grantova bez ikakvih uvjeta, a sjevernjaci traže realizaciju reformi te veći dio zajmova u odnosu na grantove.

Postupak uvođenja eura

Euro je trenutačno službena valuta 19 od 27 država članica EU-a koje zajedno čine eurozonu koja se službeno naziva europodručje.

Da bi se pridružile europodručju, države članice EU-a moraju ispuniti takozvane „konvergencijske kriterije. Ti su obvezujući gospodarski i pravni uvjeti dogovoreni 1992. Ugovorom iz Maastrichta te se nazivaju i „kriterijima iz Maastrichta”. Sve države članice EU-a, osim Danske, moraju uvesti euro i pristupiti europodručju čim ispune te uvjete.

U Ugovoru nisu utvrđeni konkretni rokovi za pridruživanje europodručju, već države članice trebaju razviti vlastite strategije za ispunjavanje uvjeta za uvođenje eura.

Europska komisija i Europska središnja banka zajednički odlučuju jesu li ispunjeni uvjeti za uvođenje eura u državama kandidatkinjama za pristupanje europodručju. Nakon procjene napretka u ispunjavanju konvergencijskih kriterija, ta dva tijela objavljuju zaključke u svojim izvješćima dostupnih prijevoda na prethodnoj poveznici Ta izvješća dodatno ratificira Vijeće ECOFIN u savjetovanju s Parlamentom i čelnicima država.

Uvođenje eura, osim o sposobnosti države članice da zadovolji propisane kriterije, ovisi i o podršci država članica europodručja. Ta podrška posebice je važna na samom početku procesa, pri ulasku u tečajni mehanizam (ERM II), iako službeno ne postoje uvjeti koje bi država članica trebala zadovoljiti kako bi mogla pristupiti tečajnom mehanizmu. Nakon ulaska u tečajni mehanizam nastupa drugi korak, u kojem su pravila jasno određena. Uvjeti koje država članica EU-a mora ispuniti za uvođenje eura propisani su Ugovorom o funkcioniranju Europske unije. Prije uvođenja eura država mora dokazati da je dosegnula visok stupanj nominalne i pravne konvergencije. Ocjena dosegnute nominalne konvergencije ovisi o ostvarenoj stabilnosti cijena i stabilnosti deviznog tečaja u odnosu na euro, održivosti javnih financija te konvergenciji dugoročnih kamatnih stopa.

Pravna konvergencija vrednuje se prema tome je li država uskladila zakonodavni okvir koji regulira djelovanje središnje banke. Ostvareni napredak prema monetarnoj uniji, uključujući ocjenu nominalne i pravne konvergencije, zasebno ocjenjuju Europska komisija i Europska središnja banka najmanje jednom u dvije godine ili na zahtjev države članice s odstupanjem

Kada Hrvatska bude ulazila u eurozonu, vrlo je vjerojatno da će tečaj konverzije biti 7,5345 kuna za euro, razina na kojoj je utvrđen srednji paritet prilikom ulaska u ERM II, ali moguće su i promjene. Srednji paritet znači da zemlja treba dokazati da je u stanju održavati valutu relativno stabilnom, pri čemu je raspon osciliranja postavljan prilično velikodušno, od plus/minus 15 posto.

U slučaju kune, to znači da se može kretati od 8,6646 do 6,4043. Budući da od uvođenja kuna nije nikad jačala ili slabjela više od pet posto u odnosu na prosječni tečaj, većih iskušenja ne bi trebalo biti.

Ipak, sada utvrđeni srednji paritet ne mora biti i tečaj po kojem će se izvršiti konverzija: on će se odrediti šest mjeseci prije uvođenja eura. Iskustvo drugih zemalja pokazuje da je većina njih doista mijenjala svoje valute po paritetu koji je utvrđen na početku, ali ne sve. Od osam zemalja koje su u eurozonu ušle nakon njezina osnivanja 1999. godine, dvije su zemlje mijenjale srednji paritet zbog pritisaka aprecijacije, piše novac.jutarnji.

Imajući sve u vidu, procjenjuje se kako će centralni paritet biti postavljen na 7,55 kuna s obzirom na to da se on “obično postavlja oko trenutačne tržišne razine”. To daje naslutiti da u idućim godinama očekuju blage deprecijacijske pritiske na kunu.

Boris Johnson 2012. godine: ‘Hrvatski prijatelji, izbjegnite uvođenje eura’

Naši sjeverni susjedi Mađari su oprezni kada je u pitanju ulazak u eurozonu, dok istovremeno u Hrvatskoj imamo obrnutu situaciju. Već od ulaska u članstvo Europske unije, prema riječima Borisa Vujčića, guvernera HNB, “želimo pristupiti eurozoni što prije bude moguće”, što zagovara i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Hrvatska je 5. srpnja 2019. uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pismo namjere potpisali su ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić. Sada smo i službeno primljeni u ERM II

Aktualni premijer Velike Britanije Boris Johnson, još dok je bio gradonačelnik Londona, uoči hrvatskog ulaska u EU napisao je kolumnu za Telegraph, u kojoj je prepričavajući svoj izuzetno pozitivan doživljaj s godišnjeg odmora na hrvatskoj obali, poručio da Hrvatska ne bi trebala uvoditi euro, odnosno da bi trebala zadržati kunu.

“Iduće godine 1. srpnja, Hrvatska postaje 28. članica Europske unije, a pod uvjetima iz Maastrichtskog ugovora ova mlada, ponosna, suverena država – još ne starija od dva desetljeća – mora prihvatiti cijeli korpus prava EU; i mora staviti vrat u omču jedinstvene valute. Za razliku od Britanije ili Danske, Hrvati nemaju mogućnost ne prihvaćanja. Sada su zakonski obvezni odustati od kune za euro, a ja kažem, ljudi ne činite to! Izbjegavajte euro, moji hrvatski prijatelji. Za 10 godina želim se vratiti, naručiti bocu vrhunskog crvenog Dingača i platiti ga u kunama”, zaključio je Boris Johnson u kolumni iz 2012. godine., a koji je od danas britanski premijer.

Hoće li biti referenduma o promjeni valute?

Podsjetimo, hrvatski premijer i Vlada su početkom ožujka 2019. godine intenzivirali kampanju najavljivanja skorog uvođenje eura, što je izazvalo negativnu reakciju oporbe, ali i građana i stručne javnosti koja je upozoravala na niz rizika. Plenković je tada na upozorenja kazao da je “ugovorom o pristupanju Hrvatske u EU, obveza uvođenja eura vrlo jasno preuzeta”.

>(VIDEO) Prof. Podolnjak: ‘Hrvatska ne smije kao guske u maglu u eurozonu, o tome treba odlučiti na referendumu’

>Dok Plenković na brzinu želi uvesti euro, češki premijer Babiš analizira rizike: ‘Euro ne bismo trebali uvesti skoro’

Kada je Mostov Božo Petrov u Saboru spomenuo i mogućnost referenduma o euru, premijer Plenković je ustvrdio kako je referendum o pristupanju Hrvatske EU zapravo bio i referendum o euru.

“Kada smo imali referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji glasali smo o Ugovoru o pristupanju. U Ugovoru o pristupanju stoji da će Hrvatska pristupiti europodručju. Prema tome, referendum je održan”, rekao je Plenković.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr