Smanjuje se broj ljudi bez posla: Sezonski poslovi ili nešto drugo?

Krajem srpnja u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) registrirane su 257.994 nezaposlene osobe, u odnosu na lipanj broj nezaposlenih smanjio se za 0,8 posto ili za 2.079 osoba, a na godišnjoj razini, u usporedbi sa srpnjem 2014., nezaposlenih je manje za 12,9 posto ili 38.100 osoba, objavio je u ponedjeljak HZZ.

Srpanj je peti mjesec zaredom kako se smanjuje broj nezaposlenih na mjesečnoj razini.

Prema dnevnim podacima HZZ-a pak, trenutačni broj nezaposlenih, u ponedjeljak poslije podne, iznosi 257.920, a trenutačno su obavljena 7.152 slobodna radna mjesta.

Ukupno je prošlog mjeseca iz evidencije nezaposlenih izašlo 29.720 osoba, što je 17 posto manje nego u srpnju 2014. Istodobno su u srpnju 9.654 osobe izašle iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga.

Zaposleno je 20.066 osoba, i to njih 17.312 osoba (ili 86,3 psoto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 2.754 (ili 13,7 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti.Evidentirano zapošljavanje na temelju radnoga odnosa najčešće se realiziralo u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 3.832 osobe ili 22,1 posto, potom u trgovini na veliko i malo (2.928 osoba ili 16,9 posto), prerađivačkoj industriji (2.833 osobe ili 16,4 posto), administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (1.690 osoba ili 9,8 posto), građevinarstvu (1.437 osoba ili 8,3 posto).

Po županijama, u zapošljavanju su u srpnju predvodili Splitsko-dalmatinska (2.314 osoba ili 13,4 posto od ukupnoga broja zaposlenih zasnivanjem radnog odnosa), Osječko-baranjska (2.094 osobe ili 12,1 posto), Grad Zagreb (1.973 osobe ili 11,4 posto) te Vukovarsko-srijemska županija (1.148 osoba ili 6,6 posto).

Tijekom srpnja u evidenciju nezaposlenih novoprijavljena je ukupno 27.641 osoba, 2,4 posto više nego u srpnju lani. Od toga su 14.324 osobe na evidenciju došlo izravno iz radnoga odnosa (51,8 posto), 8.360 iz redovitoga školovanja (30,2 posto), a 4.414 iz neaktivnosti (16 posto).

S obzirom na djelatnost prethodnoga zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najviše je osoba došlo iz prerađivačke industrije njih 2.504 (ili 17,5 posto), obrazovanja 2.433 osobe (17 posto), trgovina 2.233 osobe (15,6 posto), djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane 1.524 osobe (10,6 posto) te građevinarstva 1.461 osoba (10,2 posto).

U ukupnome broju nezaposlenih žene čine 54,6 posto (140.952 osobe), a muškarci 45,4 posto (117.042 osobe). U usporedbi s istim mjesecom prošle godine udio nezaposlenih žena je povećan, a muškaraca smanjen za 1,2 postotna boda.

S obzirom na dobnu strukturu, relativno je najveći udio nezaposlenih starih od 25 do 34 godine, njih 22,4 posto, te 22,1 posto od 45 do 54 godine.

Slijede s udjelom od 19,7 posto osobe stare od 35 do 44 godine, od 55 i više godina 19,4 posto, a osobe od 15 do 24 godine čine 16,4 posto nezaposlenih.

Osobe srednjoškolske razine obrazovanja čine većinu u strukturi nezaposlenih, takvih je 59,6 posto. Osobe niže razine obrazovanja čine 26,8 posto, a one više i visoke obrazovne razine 13,6 posto od ukupnoga broja nezaposlenih.

Novčanu naknadu u srpnju je koristilo 40.848 osoba ili 15,8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom prošle godine za 15,8 posto.

Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Gradu Zagrebu (37.366 ili 14,5 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Splitsko-dalmatinskoj županiji (34.565 ili 13,4 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (29.793 ili 11,5 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (2.945 ili 1,1 posto).

Posljednjih mjeseci svjedoci smo snažnog vala iseljavanja iz Hrvatske, posebice mladih i obrazovanih ljudi. Predviđa se da će se njihov broj i povećati, posebice nakon njemačkog ukidanja radnih dozvola za hrvatske radnike, koje je stupilo na snagu 1. srpnja. Procjenjuje se da je Hrvatsku, tijekom posljednje dvije godine, napustilo više od 40.000 mladih.

Uglavnom je riječ o mladim obiteljima koje, zbog teške gospodarske situacije u zemlji, svoj boravak u inozemstvu smatraju trajnijim. Tek se manji dio vraća u Hrvatsku, nezadovoljni kvalitetom života u zapadnim zemljama ili nakon što u inozemstvu ne ispune svoja očekivanja.

Procjena je Europske komisije da će u sedam godina članstva u Europskoj uniji Hrvatsku napustiti između 166.000 i 217.000 radnika, što je ozbiljan problem hrvatske budućnosti jer se reflektira na gospodarsku stabilnost, mirovinski sustav, ali i porazno demografsko stanje zemlje.