Objavljena je detaljna postizborna analiza prvog kruga predsjedničkih izbora, istraživača Sveučilišta u Zagrebu – Davora Horvatića, Petre Posedel Šimović i Nenada Mijića.
“Kolinda Grabar-Kitarović ušla je u drugi krug izbora zahvaljujući vjernoj podršci biračkog tijela HDZ-a, i to je najveća prednost aktualnoj predsjednici. Međutim, potpis ljevice i desnice je izrazito sličan kao i na predsjedničkim izborima 2014. Možemo vidjeti isti potpis u odnosima Zoran Milanović/Kolinda Grabar-Kitarović kao i u Ivo Josipović/Grabar-Kitarović.”
“Tada je Josipović izgubio zbog nedovoljne angažiranosti u jako naklonjenim sredinama s puno glasača kao što su dijelovi Zagreba. Navedeno implicira da ako Milanović ne ostvari značajnu prednost pred predsjednicom Grabar-Kitarović ponovit će se isti scenarij iz 2014. gdje će veća izlaznost u drugom krugu dati prednost Grabar-Kitarović, i opet će biti bitka za svaki glas. U tom slučaju Grabar-Kitarović ima prednost opet u Dalmaciji i na jugu Hrvatske”, glasi najvažniji zaključak postizborne analize prvog kruga predsjedničkih izbora, istraživača Sveučilišta u Zagrebu – Davora Horvatića, Petre Posedel Šimović i Nenada Mijića.
U najkraćem, Milanović bi se u idućih tjedan dana trebao koncentrirati na Zagreb, a Grabar-Kitarović na područje Dalmacije od Splita prema jugu, jer to su njihovi najveći birački bazeni.
Jednako kao i kod predsjedničkih izbora 2014., jasno je vidljiv isti stranački potpis, smatraju Posedel Šimović, Horvatić i Mijić. Dokaz je to da je od ukupnog broja svojih glasova, Milanović u Zagrebu dobio 22 posto, te više od osam posto u Primorsko-goranskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj, a još pet posto u Varaždinskoj županiji. No, jedan dio tih biračkih mjesta ima malu izlaznost, poput Krapinsko-zagorske i Međimurske županije.
Za Grabar-Kitarović vidimo visok postotak glasova na biračkim mjestima s velikom izlaznosti u Dalmaciji i na krajnjem jugu, recimo, čak 13,2% glasova za sebe je dobila u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nema niti u ovom slučaju govora o ikakvim prijevarnih radnjama, i u analizi se naglašava kako se vidi samo potpis koji pokazuje veću organiziranost i motiviranost birača iz HDZ-ovog biračkog tijela u područjima gdje imaju dominantnu podršku.
“U velikoj mjeri, nema razlike u rezultatima prošlih i ovih izbora, odnosno Milanović je ostavio otisak tamo gdje je 2014. bio uspješan Josipović, kao što je Kolinda Grabar-Kitarović uspješna u onim sredinama u kojima je prije pet godina također ostavila najjači otisak. To znači da ako je nešto u Hrvatskoj stabilno, onda je to polarizirano biračko tijelo. Na primjer, u Istri je Milanović osvojio veliku većinu, dok je to isto Kolindi Grabar-Kitarović uspjelo na jugu Dalmacije, i ako ona tamo ponovno uspije mobilizirati svoje birače na masovni izlazak, napravit će važan korak prema konačnoj pobjedi”, procjenjuju Davor Horvatić i Petra Posedel Šimović.
Za Grabar-Kitarović vidimo visok postotak glasova na biračkim mjestima s velikom izlaznosti u Dalmaciji i na krajnjem jugu, recimo, čak 13,2% glasova za sebe je dobila u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Nema niti u ovom slučaju govora o ikakvim prijevarnih radnjama, i u analizi se naglašava kako se vidi samo potpis koji pokazuje veću organiziranost i motiviranost birača iz HDZ-ovog biračkog tijela u područjima gdje imaju dominantnu podršku.
“U velikoj mjeri, nema razlike u rezultatima prošlih i ovih izbora, odnosno Milanović je ostavio otisak tamo gdje je 2014. bio uspješan Josipović, kao što je Kolinda Grabar-Kitarović uspješna u onim sredinama u kojima je prije pet godina također ostavila najjači otisak. To znači da ako je nešto u Hrvatskoj stabilno, onda je to polarizirano biračko tijelo. Na primjer, u Istri je Milanović osvojio veliku većinu, dok je to isto Kolindi Grabar-Kitarović uspjelo na jugu Dalmacije, i ako ona tamo ponovno uspije mobilizirati svoje birače na masovni izlazak, napravit će važan korak prema konačnoj pobjedi”, procjenjuju Davor Horvatić i Petra Posedel Šimović.
Iako je ispao iz utrke Miroslav Škoro i oni koji ga podržavaju uvelike će utjecati na to tko će završiti na Pantovčaku. Škorini rezultati pokazuju tipičan potpis populističke desnice, ali ne pokazuju nikakvu strukturu koja bi dala naslutiti neku stranačku organiziranost ili motiviranost. Jednostavno, radi se samo o trenutnoj mobilizaciji neodlučnog biračkog tijela i simpatizera.
Koliko su važni glasovi Škorinih birača?
Dovoljna je samo jedna riječ – strahovito. Prema kombinaciji koju su napravili sugovornici Jutarnjeg, pod pretpostavkom da će u drugom krugu 70 posto njegovih birača podržati sadašnju predsjednicu, a ostalih 30 posto Milanovića, pokazala je kako bi u tom slučaju, Grabar-Kitarović osvojila 100.000 glasova više od svojeg suparnika, i pobijedila s 54 naprema 46 posto. Naravno, ovdje nisu uzeti u obzir glasovi birača koji su glasali za ostale kandidate, kao što se može samo pretpostaviti, koliko svih njih će uopće izići na glasanje 5. siječnja, piše Jutarnji list.
“Ovo nije analiza koja pogađa završni rezultat izbora, nego ukazujemo na što bi se kandidati trebali usredotočiti prije drugog kruga. Ako se sjećate, Grabar-Kitarović je poprilično zaostajala kada su počeli stizati prvi izborni rezultati, da bi onda počela rasti, dok je Milanovićev rezultat stalno bio stabilan, i na kraju se zaustavio na 29 posto. Dok su kod nje vidljive velike oscilacije, u glasačkim kutijama kod njega nema većih padova, ali ni skokova. To znači da ona na puno više mjesta može postići iznadprosječne postotke nego Milanović. On bi, s druge strane, morao izrazito povećati postotak svojih birača u odnosu na prvi krug, a to je jako težak zadatak, iako ne možemo tvrditi da je nemoguć. Zato se treba najjače posvetiti sredinama koje nose najviše glasova”, pojasnit će Petra Posedel Šimović i Davor Horvatić.
