Večernji list objavio je intervju s ministrom obrazovanja Radovanom Fuchsom.
Razgovarali su o novostima u online nastavi, o tome hoće li nastavnici dobiti obećano povećanje plaća i u kojoj je fazi reforma obrazovanja koju je u učionicama posve zamijenio koronavirus.
Prema statistici oboljelih, škole nisu žarišta koronavirusa. Ipak, raste broj izoliranih razreda. Što se u odnosu na prošlogodišnju online nastavu promijenilo u ovogodišnjoj?
Od dolaska u Ministarstvo radili smo na pripremama za novu školsku godinu. Paralelno s pripremom povratka učenika na nastavu u učionicama radili smo i na pripremi materijala za online nastavu jer smo bili svjesni da će se događati pojedinačni slučajevi proboja virusa u škole, a kontinuirano radimo na podizanju kvalitete online nastave. Formirali smo posebne timove za podršku izrade videomaterijala, sastavljene od praktičara i stručnjaka, a uključili smo savjetnike iz Agencije za odgoj i obrazovanje te metodičare s nastavničkih fakulteta. Za učenike razredne nastave koji nastavu neće moći pratiti u učionici ponovno smo aktivirali Školu na Trećem. Što se tiče predmetne nastave i srednjih škola, riješili smo probleme iz prošle školske godine dok su škole bile zatvorene, a to je prije svega neusklađenost nastave, i to tako da smo izradili okvirne nacionalne godišnje izvedbene kurikulume kako bi djeca u školama, ali i od kuće mogla sinkronizirano pratiti nastavu. Uz navedeno, cijelo vrijeme i te kako smo svjesni važnosti i potrebe usklađivanja opterećenja kako učenika tako i učitelja te ulažemo napore u tom smjeru da nitko ne bude preopterećen.
U potencijalnom scenariju u kojem sve škole prelaze na online nastavu hoće li se nastavnicima ipak predložiti da dolaze u škole i u praznim učionicama u realnoj satnici i s resursima škole vode nastavu?
Svi zajedno moramo napraviti sve kako bismo izbjegli tako lošu epidemiološku situaciju da se mora proglasiti kompletan “lockdown”. Ipak, predvidjeli smo različite scenarije praćenja nastave, izbor o konačnom obliku je na školama, odnosno nastavnicima, uzevši u obzir opremu i druge parametre koje škole imaju na raspolaganju. Neke škole imaju uvjete za izvođenje nastave uživo iz razreda u realnom vremenu. Međutim, Ministarstvo je omogućilo i drukčije načine izvođenja nastave na daljinu ili i-nastave. Otvorili smo i posebnu stranicu na poveznici i-nastava.gov.hr, na kojoj su dostupni svi sadržaji namijenjeni učenicima. Za razrednu nastavu predloženo je učiteljima/razrednicima da povežu roditelje u i-razred odgovarajućim komunikacijskim kanalima, primjerice e-poštom, Viberom, WhatsAppom te ih upoznaju sa Školom na Trećem i mrežnim stranicama i-nastave, gdje mogu pratiti tjedne planove s poveznicom na Školu na Trećem na HRTi te poveznicama na videolekcije za određene predmete. Za predmetnu nastavu (osnovna škola, 5. – 8. razred; srednje škole) predloženo je da predmetni nastavnici preko škole otvore na Loomenu i-predmet za svaki razred u kojem predaju. Ako predaju u više odjeljenja istog razreda, sve učenike mogu okupiti u jedan i-predmet. Preporučuje se i-predmete strukturirati tjedno/tematski te redovito učenicima ubacivati poveznice na videolekcije i postavljati druge tematski povezane materijale (domaće zadaće, poveznice na zanimljive materijale na internetu…)Također, predloženo je da se s odsutnim učenicima redovito održavaju kratki sastanci putem neke od preporučenih otvorenih platformi. Potporu učenju na daljinu omogućuje CARNet te su sve informacije vezane za pomoć pri učenju u virtualnom okruženju te digitalne tehnologije svima dostupne na njegovim internetskim stranicama.
Tijekom vašeg mandata Vlada mora realizirati zahtjev prošlogodišnjeg štrajka. Hoće li biti novca za obećano povećanje koje počinje s početkom sljedeće godine?
Kao što sam naglasio pri preuzimanju dužnosti ministra ovog resora, briga za materijalna prava učitelja bit će moja trajna zadaća i odgovornost. U tom smislu vode se razgovori između sindikata i Ministarstva financija te će se, uvjeren sam, učiniti maksimum za materijalna prava zaposlenika u obrazovanju s obzirom na pad BDP-a ove godine. Nitko nije izoliran otok i svi smo suočeni s ovom krizom, koja je pogodila sve sektore gospodarstva.
Loomen je i dalje pripravan kao platforma za edukaciju nastavnika iako je sve ovo vrijeme na udaru upravo nastavničkih kritika. Je li se u tome sustavu išta promijenilo u korist nastavnika?
Promijenilo se dosta toga u korist nastavnika tako da je osnovna namjena i-predmeta, Loomena, ove školske godine podrška nastavnicima pri izvođenju nastave u uvjetima povezanim s bolešću COVID-19, koju pružaju voditelji (viši stručni savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje) i koordinatori (koji su nastavnici pojedinih predmeta) predmetnih timova. Putem foruma organizirana je podrška nastavnicima i učenicima koju pružaju voditelji i koordinatori skupina, a nastavnici mogu razmjenjivati svoja iskustva. Također, putem foruma organizirana je podrška nastavnicima i učenicima s teškoćama i darovitim učenicima, koju zajedno s timom stručnjaka pružaju i viši stručni savjetnici iz Agencije za odgoj i obrazovanje. Dodatno, objavljene su upute za izvođenje nastave na daljinu za djecu s teškoćama, zatim preporuka kako nastavnici mogu u svojim školama organizirati i-predmet na ovoj platformi. Kontinuirano se objavljuju videolekcije za svaki nastavni predmet, koje nastavnici mogu preuzimati za potrebe nastave na daljinu i koje se izrađuju prema izrađenim i objavljenim GIK-ovima, a otvoreni su i-predmeti (Hrvatski jezik, Matematika, Fizika, Povijest, Kemija…) za svaki nastavni predmet od 5. do 8. razreda osnovne škole te od 1. do 4. razreda srednje škole, kao i za izborne predmete (informatika, katolički, pravoslavni i islamski vjeronauk) za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole.
Razina učeničkog znanja sve je niža. Zbog koronavirusa propisana su i temeljna znanja koja moraju usvojiti svi, što vodi prema zaključku da nastavljamo odgajati djecu s minimalnom razinom znanja. Koliko dugo tako možemo funkcionirati?
Svi zajedno moramo biti svjesni da je situacija iznimna. Kao ministar prvi bih rado potpisao da je sve ovo iza nas i da su u tijeku novi reformski procesi koji su, nažalost, trenutačno na čekanju. Međutim, minimalna razina znanja možda je pretežak izraz, vjerujem da će svaki nastavnik dati svoj maksimum u ovoj situaciji kako bi učenici dobili potrebnu razinu znanja. Mislim da je potpuno jasno da nitko od nas ne može predvidjeti kada će se situacija stabilizirati i da bismo svi željeli da to bude što prije. Možda je to jedno od rijetkih pitanja oko kojeg bismo postigli suglasje u našem društvu.
Spominjete reformu obrazovanja. Što se konkretno poduzeli od preuzimanja ministarske funkcije?
U proteklom razdoblju dogovorili smo s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja da osigura sredstva kako bi se napravila analiza svega dosad učinjenog da bismo na tim temeljima, među ostalim, mogli nastaviti daljnje reformske procese. Zatim, tu je projekt cjelodnevne nastave kao i uvođenja nacionalnih ispita na kojima se, u sjeni pandemije, intenzivno radi. Nadalje, u Nacionalnoj razvojnoj strategiji, dokumentu koji postavlja strateški okvir za razvoj Republike Hrvatske do 2030. godine, predložili smo prioritete obrazovne i znanstvene politike za predmetno razdoblje. Detaljna razrada prioriteta obrazovne politike bit će razrađena u Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji planiramo donijeti u drugom kvartalu 2021. godine. Riječ je o dokumentu koji na nacionalnoj razini omogućava korištenje fondova Europske unije u idućem financijskom razdoblju.
Izbornost u gimnazijama – je li to tek san naših srednjoškolaca?
U sklopu Cjelovite kurikularne reforme bila je, među ostalim, predviđena izrada modela povećanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju. Usto, bilo je predviđeno i donošenje drugih važnih dokumenata, kao što su npr. nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja. No, u proteklome razdoblju uglavnom smo se bavili dokumentima koji se nalaze pri samom dnu kurikulumske strukture (predmetni kurikulumi i međupredmetne teme). Uzimajući u obzir sva nastojanja u kreiranju i inoviranju predmetnih kurikuluma proteklih nekoliko godina, naš je plan unaprijediti reformske procese definiranjem strukture nacionalnih kurikuluma s planiranim optimalnim i maksimalnim opterećenjem učenika za postizanje očekivanih odgojno-obrazovnih postignuća te postupnom prilagodbom odgojno-obrazovnih ustanova kurikulumskom pristupu temeljenom na ishodima učenja te pristupu odgojno-obrazovnom radu prilagođenom učeniku. U to će zasigurno biti uključena i izrada modela povećanja izbornosti u gimnazijskom obrazovanju.
Inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da je i prošle godine zabilježen veći broj prijava zbog vršnjačkog nasilja. Koje se nove mjere u tome području pripremaju?
S obzirom na informacije koje imam, bivša ministrica donijela je Akcijski plan za prevenciju nasilja u školama za razdoblje od 2020. do 2024. godine. Namjera je prije svega bila uskladiti i unaprijediti hrvatski zakonodavni okvir prevencije nasilja u školama, ostvariti sustavno prikupljanje i obradu podataka, povećati broj verificiranih školskih programa prevencije nasilja koji se provode u školama te osigurati sustavne mjere potpore prevencije nasilja u školama učenicima. Važno je istaknuti da pitanja nasilja u školama nisu samo u domeni sustava odgoja i obrazovanja pa je logično da se nameće potreba međusektorske suradnje svih relevantnih tijela kako bi se prevenirali različiti oblici nasilja u školama. Kao društvo moramo slati poruku o nultoj toleranciji na svaki oblik nasilja bilo da je riječ o školi ili izvan nje.
Ponovno su na margini ostali kako daroviti tako i učenici s teškoćama u razvoju.
Zbog pandemije poprilično su usporene i neke druge aktivnosti. Ipak kontinuirano osiguravamo uključivo obrazovanje darovitim učenicima i učenicima s teškoćama u razvoju stvaranjem uvjeta za kvalitetno obrazovanje prilagođeno individualnim potrebama i sposobnostima svakog pojedinog učenika. U pripremi su Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama kao i nastavni planovi za posebne kurikulume (za učenike s teškoćama u razvoju). Naglašavam da sve mjere i preporuke koje je donijela Vlada RH u uvjetima povezanima s COVID-19 u pedagoškoj/školskoj godini 2020./2021. obuhvaćaju sve učenike pa tako i darovite i učenike s teškoćama u razvoju i jedan su od pokazatelja uključive obrazovne politike za koju smo se opredijelili.
Ne rade svi nastavnici jednako. Po kojem modelu planirate nagrađivati najbolje, a kažnjavati one koji nisu dorasli takvoj profesiji?
Upravo smo ovaj tjedan imali sastanak u vezi s Pravilnikom o napredovanju na kojem smo analizirali razloge poteškoća u provedbi navedenog pravilnika te raspravili o izmjenama koje bi u mnogočemu trebale pridonijeti poboljšanju mehanizma napredovanja. Planiramo i izmjene Pravilnika o nagrađivanju jer smo zaprimili jako puno komentara na postojeći Pravilnik, koji je ostavljao velik prostor za subjektivnost pri nagrađivanju. Razmatramo načine kako model nagrađivanja učiniti boljim te će se iduće godine svakako učiniti određene promjene s ciljem pravednijeg i što objektivnijeg nagrađivanja, a s tim u vezi očekujemo široku javnu raspravu. To su načini na koje kao Ministarstvo možemo intervenirati. Za rad pojedinih nastavnika u školama odgovoran je ponajprije ravnatelj, a stručno pedagoški nadzor nad radom nastavnika kao i sam postupak napredovanja provode pak Agencija za odgoj i obrazovanje te Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Nastavnicima u sustavu naročito smetaju anonimne prijave za njihov rad i ponašanje u nastavi.
Završili smo izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji kojima ćemo ukinuti anonimne prijave. Ako imate prijavu, iza nje morate i osobno stajati. S terena dobivam informacije da je najčešće riječ o zloupotrebi tog mehanizma zbog osobnih obračuna što zapravo otklanja pažnju s onog bitnog.
Država financira visoko obrazovanje, a s druge strane nema prava zbog autonomije gotovo na nikakve intervencije u sustavu. Istodobno sve je više pritužbi i problema na fakultetima.
Senat sveučilišta, kao najviše stručno tijelo, u kojem sjede eminentni predstavnici sastavnica sveučilišta, neovisno i samostalno donosi odluke. Svaki čelnik sastavnice sveučilišta, kao i rektor, ima prava i obveze ravnatelja ustanove i u skladu s tim dužan je i postupati. Svi koji sudjeluju u procesu odlučivanja snose odgovornost i za posljedice koje proizlaze iz odluka koje su donijeli. Pred nama je razdoblje u kojem će se intenzivno raditi na izradi novog normativnog okvira kroz koji bi se poboljšao položaj kako sveučilišta tako i drugih visokih učilišta. Na normativnoj razini uskladili bismo hrvatski sustav visokog obrazovanja s Europskim sustavom visokog obrazovanja te u konačnici osigurali stalni sustav kontrole kvalitete, vanjskog i unutarnjeg vrednovanja visokog obrazovanja. Javna sveučilišta kao javno dobro imaju zadaću znanstvenog, umjetničkog i razvojnog istraživanja, posebice ostvarivanje znanstvenih programa od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, umjetničko stvaralaštvo i stručni rad te na njima utemeljeno preddiplomsko, diplomsko i poslijediplomsko obrazovanje. Naravno da hrvatska javna sveučilišta moraju uskladiti svoj rad s potrebama RH, ali i potrebama regionalne samouprave. Veleučilišta i visoke škole imaju zadaću stručnog visokog obrazovanja te provedbu umjetničke i stručne djelatnosti u skladu s potrebama Republike Hrvatske. Ključ za ostvarivanje svih navedenih ciljeva promjena je modela financiranja hrvatskih javnih sveučilišta kroz primjenu modela programskog financiranja na temelju dobrih primjera nekih zemalja EU.
Hrvatska je dobila EU sredstva za eksperimentalni program Škole za život. Eksperiment je završen, no koliko se novca moralo zapravo isplatiti iz proračuna jer se nije pridržavalo uvjeta europskog financiranja?
Za eksperimentalnu fazu bilo je predviđeno više od 150 milijuna kuna, a mislim da je do 1. listopada 2020. godine, do kada je projekt trajao, bilo potrošeno nešto više od 50 milijuna. Isto tako neki indikatori uspješnosti nisu realizirani kako je bilo planirano. Zbog čega je to tako, još provjeravamo, ali sve izazove odgovorno i savjesno rješavamo imajući u vidu interes naših učenika i racionalno upravljanje novcem poreznih obveznika. Nisam od osoba koje će prebacivati odgovornost na nekoga drugoga i javno upirati prstom u prethodnike, tu smo gdje jesmo, okupio sam stručnjake čija će zadaća biti da se takve stvari u budućnosti ne događaju.
Hoćete li biti razočarani ako vam cijeli mandat prođe u brojenju zaraženih učenika i nastavnika te u odlukama hoće li imati normalnu ili online nastavu?
Nema ništa razočaravajuće u radu u izvanrednim okolnostima. To mogu samo izvanredne osobe koje svojim znanjem i iskustvom mogu omogućiti funkcioniranje ovog važnog sustava. Ali u pravu ste, nisu ovo vremena promocije i PR-a, ovo su vremena za mukotrpan rad.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
