Otvorena velika izložba Vlaha Bukovca u Klovićevim dvorima: Izložena i dosad potpuno nepoznata djela slavnog slikara

izložba vlahe bukovca
Zagreb, 16.02.2022. - Predstavljanje izložbe "Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beèu, 1893.-1903." za novinare u Galeriji Kloviæevi dvori. foto HINA/ Lana SLIVAR DOMINIÆ/ lsd

U zagrebačkim Klovićevim dvorima je od petka za posjetitelje otvorena izložba “Korijeni i krila. Vlaho Bukovac u Zagrebu, Cavtatu i Beču, 1893.-1903.” Dugo očekivana i pripremana izložba iz ciklusa Vlaho Bukovac u Europi otvorit će se u godini kad obilježavamo stotu obljetnicu Bukovčeve smrti.

Kako javljaju iz Klovićevih dvora, prva je izložba, Vlaho Bukovac u Parizu, 1878.-1892. održana 2018. godine. Obradila je Bukovčev rad od amaterskih početaka u Sjevernoj Americi, preko školovanja i profesionalnog puta u Parizu, povremenih radnih boravaka u Engleskoj, kao i kratkih, ali plodonosnih predaha u domovini, sve do konačnog povratka u domovinu.

Središnja ličnost kulturnoga života

Tema dugo očekivane druge izložbe iz ciklusa Bukovčev je život i opus nastao u Zagrebu kad Bukovac postaje središnjom ličnošću javnoga kulturnoga života, velikim mentorom mlade generacije likovnih umjetnika, a njegov zavodljivi kolorizam obilježava čitavu generaciju zagrebačkih slikara, prema toj karakteristici nazvanih Zagrebačka šarena škola. Zahvaljujući Bukovcu Zagreb će postati središnjim mjestom likovnih zbivanja čiji će utemeljiteljski zahvati prednjačiti pred ostalim gradovima u regiji.

Zagrebačka je faza istodobno i najplodonosnija razvojna cjelina ovog umjetnika koji upravo u sretnim okolnostima stvaralačkog zanosa ostvaruje neka od svojih kapitalnih djela. Sudjelujući u društvenom životu Zagreba i družeći se s intelektualnom elitom, Bukovac će portretirati protagoniste ključnih obitelji poput Vranyczanyjevih, Pongračevih, Nossanovih, Miletića, Farkaša, Crnadaka ili Bergerovih.

Galerija

Rodni Cavtat

Unutar izložbe obradit će se i opus nastao u rodnom Cavtatu, kad se Bukovac vraća svojim korijenima (između 1898. i 1902. godine), gdje će također unijeti novi elan u društvenim i umjetničkim krugovima. U stilskom će smislu Bukovac upravo u rodnome gradu dosegnuti svoj stvaralački vrhunac te donijeti najljepša ostvarenja plenerističkog slikarstva.

U Cavtatu će se zadržati otprilike četiri godine, a potom će zajedno s obitelji preseliti u Beč. Njegov boravak u Beču i uspjeh koji je polučila njegova samostalna izložba bit će presudno za kasniji odlazak u Prag.

Privatni vlasnici

Izložba u kronološkom slijedu predstavlja Bukovčev život i djelo, dubinski analizira brojne epizode Bukovčeva života te njihov utjecaj na stvaralaštvo. Poput romana pred očima posjetitelja odvijat će se svojevrsna drama dolaska, opstanka i odlaska potkrijepljena brojnim dokumentarnim materijalima, arhivskom građom, do sad ne izlaganim djelima i sasvim novim otkrićima.

Djela za izložbu prikupljena su iz brojnih muzejsko-galerijskih institucija diljem Hrvatske i susjednih zemalja. Vrata ovoj izložbi s povjerenjem su otvorili mnogi privatni vlasnici, a velik je broj njihovih slika potpuno nepoznat današnjoj publici.

Međunarodni znanstveno-stručni skup

Povodom stote godišnjice smrti velikoga slikara za vrijeme trajanja izložbe (travanj 2022.) u Galeriji Klovićevi dvori održat će se međunarodni znanstveno-stručni skup Vlaho Bukovac i njegovo djelo u suorganizaciji s Institutom za povijest umjetnosti u Zagrebu.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/HRT

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.