Zašto sve više obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava propada? Kako Vlada može pomoći prezaduženim seljacima koji rasprodaju krave u bescjenje da bi vraćali rate kredita? U emisiji HRT-a Otvoreno odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja potražili su Mislav Togonal i njegovi gosti: ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, farmeri Damir Markešić i Mladen Šolčić, zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir te direktor Croatia stočara Branko Bobetić.
Iz uvodnog priloga u emisiji komentiran je farmer Kruno Višak čija je farma propala jer nije mogao servisirati kredit veći od 2 milijuna kuna te je sada pastir za naknadu. Višak je dobar radnik, dobar čovjek. Stisnula ga je nevolja kad je krenuo u proizvodnju. Uz preporuku savjetodavne službe krenuo je u izgradnju štale da poveća proizvodnju. Prvo je dignuo kredit u Erste banci s kamatom 8%. Potom mu je RBA ponudila 6,8% i novim kreditom isplati stari. Onda mu RBA diže kamatu na 13%. Tada se javljaju problemi.
“Ja sam srećom upao u operativni program preko HBOR-a. Imam kredit u HBOR-u koji je reprogramiran i plaćam samo kamatu do sredine 2016. godine. Plaćam mjesečno kamatu 1000 eura na kredit od 300.000 eura. Ako cijena mlijeka padne kad se ukinu kvote ne znam kako će to funkcionirati. U početku proizvodnje cijena mlijeka bila je sasvim solidna. Studije isplativosti su se radile na bazi 4 kune, a sada je 2,50 plus neka tvornička premija pa dosegne do 3 kune”, rekao je Markešić.
“Stoke imam 500 komada, krava imam 260 muznih, zemlje imam 400 hektara za raditi. Nemam kredit u francima, imao sam za traktor ali sam ga 2007. otplatio na brzinu kad je krenuo skok franka. Ovo je najteži posao, došli smo u situaciju nakon što su nam dali studije s cijenom litre mlijeka 4,20 kuna i predviđali da će cijene trajati 12 godina. Onda za 2-3 godine kreće potop”, rekao je Šolčić.
“U kojem dijelu nismo izašli ususret? Već tri godine provodimo reforme. Nije se radilo deset godina prije toga pod bivšom vladom, tada se pristalo na sve i svašta. Sada ispaštamo jer dolazi na naplatu sve objektivno i neobjektivno iz tog razdoblja. U zadnjoj godini bivše Vlade 2011. godine propalo je 4187 OPG-a. U tri godine mog mandata 3922 OPG-a su ugašena, dakle 2011. se ugasilo više nego u tri godine. Imamo 184.511 registriranih OPG-a, od toga su 1130 u blokadi, dakle 0,6%. Ne može se govoriti o 70% blokiranih obiteljskih gospodarstava. Živim s tim ljudima, suosjećam i iznalazim rješenja, ali ne dozvoljavam da se obmanjuje javnost i da se govori da hrvatski farmer ne može raditi”, rekao je Jakovina.
“Ministar ima različite podatke od onih koje ima na svojim službenim stranicama, ali i od svojih agencija koje objavljuju podatke u poljoprivredi. U 2010. godini bilo je upisano 230.750 OPG-a i statistika Eurostata se razlikuje – bilo je 233.000. Ako gledamo listopad 2014. bilo je 186.333 OPG-a. Od 2010. do 2014. godine je 44.417 OPG-a manje. To nas treba zabrinuti, sve nas, a posebno ministra poljoprovrede. Na OPG rade cijele obitelji i onda je vidljivo da mjerama Jakovine koje provodi, ili bolje rečeno ne provodi, u pitanju egzistencija 200.000 osoba”, rekla je Petir.
“Neistina, neistina, neistina”, reagirao je ministar Jakovina.
“Voljela bih da su vaši podaci točni. Svima je u interesu da se pomogne hrvatskog seljaka i da se poboljša ovo dramatično stanje hrvatskog seljaka, a posebno u mljekarstvu”, odgovorila mu je Petir.
“Tema današnje emisije je kako pomoći prezaduženim OPG-ima. Nije dobro da se prepiremo jer se mogamo fokusirati na temu emisije. Imamo precizne podatke. Imamo veliku eskalaciju uvoza 523.000 tona mlijeka otkupljeno je u 2014. i oko 330.000 tona uvezeno. To je dvostruko veći uvoz nego 2009. godine kada smo otkupili više od 600.000 tona mlijeka. Najveći problem je velika prezaduženost. Iz godine u godinu situacija je sve teža. Veliki je problem likvidnost. Odnos potraživanja i kratkoročnih obveza je 1:2. Imaju dva puta veće obveze nego potraživanje. Profita nema, primarni sektor je na granici nule, simboličan profit u promilima”, rekao je Bobetić.
