Prof. Vrček: Kako gomilanje hormonskih otrova iz plastike ugrožava žene i ženstvenost

mangan
Foto: pharma.unizg.hr

Mnogi znanstveni podatci pokazuju da su žene osjetljivije prema štetnomu djelovanju plastike. Neželjene posljedice kontakta ženskoga organizma s plastikom mjerljive su i prije nego što plastični otpad završi u okolišu. Moderno društvo prisiljava žene na svakodnevnu izloženost plastičnim proizvodima. To se događa na tržištu mode, higijene, ljepote, kozmetike…piše prof. dr. sc. Valerije Vrček u kolumni za Glas Koncila koju u cijelosti prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Smatra se da četvrtina žena u industrijski razvijenim zemljama svakoga dana rabi petnaestak proizvoda za njegu tijela onečišćenih plastikom. Osim toga mnogi se kozmetički proizvodi prema recepturi dodatno obogaćuju plastičnim mikrozrncima: kreme, šminka, lakovi za nokte, šamponi, dezodoransi, losioni, antiperspiranti…

Kemija ljepote i žene

Prema podatcima iz zaklade »Plastična juha« (www.nomoreplastic.co) 83 posto krema za sunčanje, 80 posto dezinficijenasa, 71 posto šampona i 61 posto krema za lice sadrži mikroplastiku u formulaciji proizvoda, koja se lako može prepoznati preko deklaracija: polietilen, polipropilen, polietilen tereftalat… Zbog povećanih masnoća u tkivu žensko tijelo guta ili apsorbira više plastike, odnosno kemikalije koje se nalaze u plastici i koje se polako, ali mjerljivo otpuštaju u tjelesni okoliš.

Ugrožena ženstvenost

Najčešće je riječ o tvarima koje remete hormonske ravnoteže, o endokrinim disruptorima ili takozvanim hormonskim otrovima. Zbog svojstva lipofilnosti mnogi se hormonski otrovi gomilaju u područjima bogatim masnim stanicama. U žena su to dojke, bokovi, bedra, stražnjica, područja od posebne važnosti tijekom puberteta, menstruacije, trudnoće, laktacije i menopauze. Poremećaji u tkivima ženstvenosti povezani su s neplodnošću, rakom dojki, rakom debeloga crijeva te s kroničnim poremećajima poput Chronove bolesti i endometriozom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Smatra se da četvrtina žena u industrijski razvijenim zemljama svakoga dana rabi petnaestak proizvoda za njegu tijela onečišćenih plastikom. Osim toga mnogi se kozmetički proizvodi prema recepturi dodatno obogaćuju plastičnim mikrozrncima

Poznato je, također, da endokrini disruptori sudjeluju u pojavi dijabetesa, gojaznosti, preranoga puberteta, neuroloških poremećaja i oštećenja ploda u maternici.

Kemija higijene 

Muškarci, jasno, nisu imuni prema djelovanju hormonskih otrova – sve je veća učestalost raka testisa i sve je veći pad plodnosti. No žene su zbog svoje građe tijela, metabolizma i većega omjera estrogena i indeksa tjelesne mase ranjivije u vremenu plastifikacije svakodnevnoga okoliša.

>Prof. dr. sc. Vrček: Kukci na tanjuru možda nisu poslastica, ali jesu ideološka ponuda

Higijenski ulošci i tamponi često sadrže i do 90 posto plastičnih materijala koji ispuštaju goleme količine plastičnih nanovlakana. Konačno, velik dio ženske odjeće, koja prianja uz tijelo, sadrži poliesterske, najlonske i akrilne materijale, koje koža upija i propušta u krvotok.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mužjak ili ženka?

Moderna toksikologija jasno razlikuje muški i ženski spol i nije opterećena socijalnim konstruktima ili rodnim ideologijama. O spolu ovisi igra hormonskoga sustava s okolišem, o spolu ovisi prag otpornosti, o spolu ovisi učinak plastične kemije na ljudski organizam. Znanstveni su podatci »nemilosrdni« i potvrđuju zdravorazumsku sliku biologije čovjeka. Čak ni eksperimenti na laboratorijskim životinjama ne vrijede ako autori ne navedu spol zamorca – mužjak ili ženka.

>Dr. sc. Vrček: Hrvatski su znanstvenici postali vrlo ovisni o kinesko-švicarskoj izdavačkoj kući MDPI

Ugrožena ekologija

Zanimljivo je da su znanstveni podatci o povećanoj osjetljivosti ženskoga organizma prema djelovanju plastičnoga onečišćenja objavljeni u vodećem svjetskom modnom mjesečniku »Vogue«, i to u povodu Međunarodnoga dana žena. Netko će, možda s pravom, povezati taj sadržaj s ekofeminizmom. Nije rijedak slučaj da se zaštita okoliša i ekologija maskiraju zelenim agendama, lijevim ideologijama, biocentrizmom, woke-pokretom ili new ageom. Tako onečišćena briga o zdravlju čovjeka i okoliša opravdano stvara sumnje u javnosti. Stoga je uvijek potrebno prepoznati i pokušati razlučiti nasrtljive »ekološke evanđeliste« od pristojnih čuvara prirode. Kako dobra znanost i loša politika ne bi završili u istom košu.

O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.