Vijeće za elektroničke medije – regulatorno tijelo DA, ali prema kome?

Foto: fah

Centar za ženske studije uputio je u četvrtak oštar prosvjed zbog “napada na predsjednicu Vijeća za elektroničke medije Mirjanu Rakić”. Izrazili su zgražanje nad činjenicom da je u prosvjedu ispred Vijeća sudjelovao potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Tepeš.

“Napad na predsjednicu Vijeća za elektroničke medije, novinarku Mirjanu Rakić 26. siječnja u prostorijama Vijeća za elektroničke medije, uz podstrek uličnog ‘događanja naroda’ kakav je svojedobno krasio fašističku Miloševićevu politiku, zorno je demonstrirao da se mete instrumentaliziranog zveckanja veteranskim oružjem prvo traže među redovima već znanih najopasnijih likova suvremenog demokratskog društva: visoko obrazovanim ženama koje utjelovljuju sam vrh profesionalne etike”, ističu u Centra za ženske studije.

Podsjetimo još jednom što znamo o Viječu za elektroničke medije i Mirjani Rakić.

Što znamo o Vijeću za elektroničke medije?

Vijeće ima sedam članova. Predsjednika i članove Vijeća za elektroničke medije imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Vijeća ujedno je i ravnatelj Agencije. Mandat članova Vijeća je 5 godina.

Vijeće donosi svoje odluke na sjednicama.

Članovi Vijeća AEM-a su: Mirjana Rakić, Damir Hajduk, Suzana Kunac, Vesna Roller, Gordana Simonović, Robert Tomljenović.

Vijeće za elektroničke medije (VEM) upravlja AEM te obavlja zadaće regulatornog tijela u području elektroničkih medija. VEM u svojem radu ima ovlasti upravnog vijeća u smislu Zakona o ustanovama. VEM provodi postupak davanja koncesije, sklapa ugovor o koncesiji s najpovoljnijim ponuditeljem, donosi odluku o oduzimanju koncesije i dopuštenja u slučajevima predviđenim Zakonom o elek troničkim medijima (ZEM), poduzima odgovarajuće mjere radi privremenog ograničenja slobode prenošenja audiovizualnih usluga iz drugih država sukladno čla nku 77. ZEM-a, provodi postupak davanja dopuštenja za obavljanje djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te za satelitski, internetski, kabelski i drugi oblik prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa, izriče opomene u slučaju nepoštivanja odredbi ZEM-a i podzakonskih akata i/ili podnosi optužne prijedloge sukladno prekršajnim odredbama ZEM-a i Prekršajnog zakona, donosi propise za čije je donošenje ovlašten, donosi poslovnik o svom radu, vodi upisnike pružatelja medijskih usluga, daje odobrenje iz članka 59. stavka 2. ZEM-a, provodi odredbe ZEM-a koje se odnose na zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, osigurava nadzor nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama utvrđenim ZEM-om i posebnim zakonom, osim elektroničkih publikacija, te donosi godišnji plan nadzora (monitoringa), osigurava nadzor nad audiovizualnim i radijskim programima ko ji se emitiraju putem satelitskog, internetskog, kabelskog i drugog dopuštenog oblika prijenosa, osigurava nadzor namjenskog korištenja sredstava Fonda sukladno članku 64. ZEM-a, provodi postupak utvrđivanja nepoštivanja ili kršenja odredbi ZEM-a, razmatra pritužbe građana na postupanje pružatelja medijskih usluga u provedbi zakona, te poduzima mjere sukladno ZEM-u, donosi preporuke vezane uz provedbu ZEM-a, potiče samoregulaciju i koregulaciju radi provedbe ZEM-a, surađuje sa regulatornim tijelima drugih država i/ili Europskom komisijom u razmjeni informacija radi pro vedbe ZEM-a, napose odredbi članka 6., članka 19. stavka 3., članka 73. stavka 6., članka 77. i članka 79. stavka 3. ZEM-a, podnosi izvješća Hrvatskom saboru i drugim nadležnim tijelima, podnosi izvješća Europskoj komisiji, potiče medijsku pismenost, organizira javna savjetovanja i stručne skupove te provodi istraživanja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja elektroničkih
medija, donosi godišnji program rada AEM te obavlja i druge poslove propisane ovim i posebnim zakonom te Statutom AEM.

Ipak, događa se da neke od ovih dužosti obavljaju uz dozu političke pristranosti.

Tko je Mirjana Rakić?

Mirjana Rakić, dugogodišnja novinarka i urednica na HRT-u, predsjednica je Vijeća za elektroničke medije.

Mirjana Rakić televizijskim novinarstvom počela se baviti još u 70-im godinama prošlog stoljeća. Postala je poznata kao vanjskopolitička reporterka koja je obišla čitav svijet i intervjuirala mnoge utjecajne svjetske lidere. Zadnjih godina gledateljima je bila najpoznatija kao voditeljica i urednica vanjskopolitičkog magazina Reporteri. Pred kraj televizijske karijere, za kratkog mandata Domagoja Novokmeta na čelu HRT-a, bila je i v.d. ravnateljica HTV-a.

1.veljače 2014., Mirjana Rakić imenovana je predsjednicom Vijeća za elektroničke medije i ravnateljicom Agencije za elektroničke medije. Tijekom rasprave o njenom imenovanju,na spomenute funkcije, zastupnica HDZ-a Sunčana Glavak, podsjetila je ”da je Rakić, kada je umro dr. Franjo Tuđman, izjavila da je on za nju bio ratni zločinac i da svatko tko se s tim ne slaže može napustiti kolegij televizije.”

Drastične mjere

Podsjetimo, Vijeće za elektroničke medije je na sjednici prošlog petka donijelo odluku o privremenom oduzimanju koncesije Z1 televiziji na tri dana. Oduzeta je zbog emitiranja emisije Markov trg koju je urednik i voditelj Marko Jurič odjavio porukom svima koji šeću Cvjetnim trgom da budu oprezni jer je u blizini crkva u kojoj stoluju četnički vikari.

Ovo nije prva tako drastična mjera Vijeća, rekla je predsjednica Vijeća Mirjana Rakić u HRT-ovom Studiju 4.

“Znam da je to oštra mjera, ali je jedina koju zakon predviđa, nema blaže kazne. Govor mržnje spada pod kazneni zakon i Vijeće je dužno podnijeti prijavu DORH-u. Cilj Vijeća nije ograničavati slobodu govora ali istovremeno uloga je nadziranje provođenja zakona”, dodala je Rakić.

“Reagirali smo na temelju našeg nadzora ali i na temelju prijava kojih je taj dan došlo jako mnogo”, kazala je.

Vijeće je utvrdilo da je emisiju Markov trg, emitiranu 19. siječnja, voditelj odjavio riječima koje su u suprotnosti s člankom kojim je, uz ostalo propisano da u medijskim uslugama nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla.

Juriča je napao i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) Milorad Pupovac iako se nije ogradio od govora mržnje u glasilu Novosti, konkretno zbog pjesme “Lijepa naša haubica” i tvrdi da je to bila parodija. Na to nitko nije reagirao.

HVIDR-a Grada Zagreba uz potporu drugih braniteljskih i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata održala je  prosvjednu šetnju i skup u znak potpore televiziji Z1. Prema procjeni policije na prosvjedu je bilo oko 5000 ljudi, dok organizatori kažu između 8000 i 10.000.

Prosvjed je počeo ispred braniteljskog šatora u Savskoj ulici u podne prema Agenciji za elektroničke medije u Jagićevoj ulici. Ondje su prosvjedovali do 13,50.

Politička pristranost vijeća

Podsjetimo, politička pristranost Vijeća za elektroničke medije, na čelu s Mirjanom Rakić, pokazala se u nekoliko navrata.
Agencija za elektroničke medije smatrala je kako zahtjev od Udruge “U ime obitelji”, koja je zatražila da se opomenu mediji koji koriste termin “gej brak” za institut “životnog partnerstva”, nema elemenata kršenja Zakona o elektroničkim medijima, ni drugih pravnih propisa iz njene nadležnosti pa Vijeće nema osnove za postupanje.

Iz udruge su upozoravali kako se neprestanim izjednačavanjem „životnog partnerstva“ s brakom, iako su vladajući tvrdili kako se radi o dva različita instituta, u medijima uporno nameće percepcija braka suprotna onoj za koju su se građani RH većinski izjasnili na referendumu kada je u Ustav RH (čl. 62., st. 2.) unesena odredba prema kojoj je brak „životna zajednica žene i muškarca“. Ali to nije bilo dovoljno.

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.