U Hrvatskoj je, kao i u drugim europskim zemljama, nedavno započelo cijepljenje protiv koronavirusa, koje će se prema informacijama od petka usporiti zbog neplanirane sporije dinamike isporuke cjepiva protiv koronavirusa, proizvođača Pfizer/BioNTech, a i AstraZeneca obavijestila je Europsku komisiju da u početku neće moći isporučiti dogovorene količine cjepiva protiv koronavirusa.
Mnogi liječnici i stručnjaci ističu kako je cijepljenje sigurno i potrebno, te kako treba doseći cilj da se procijepi 70% stanovništva. Kako bi se dodatno stimuliralo cijepljenje spominju se čak i privilegije za one koji budu cijepljeni, odnosno ograničenja za one koji se odbiju cijepiti.
Iz Europske komisije 22. siječnja naglasili su da zasad odbijaju uvođenje Covid-putovnica za cijepljene sve dok ne bude cijepljen dovoljno veliki broj ljudi – jer bi u suprotnom došlo do diskriminacije ljudi koji nisu ni imali priliku cijepiti se.
Istovremeno, pojavljuju se i druga mišljenja, onih koji su protiv cijepljenja. U prilog odbijanja cijepljenja navodi se da u ovako kratkom vremenu cjepivo nije moglo biti dovoljno ispitano te da se među cijepljenima pojavljuju mnoge nuspojave, a navode se i slučajevi da su pojedine osobe oboljele od koronavirusa iako su bile cijepljene, što je opet u skladu s postotkom zaštite koje pruža cjepivo.
Svemu tome dodajmo i da su glede pitanja cijepljenja prisutne i druge etičke dvojbe, ponajprije one vezane uz nastanak cjepiva, tj. uz upotrebu staničnih linija dobivenih iz tkiva pobačene djece.
1. Koja sve cjepiva postoje?
U članku na stranicama Hrvatskog katoličkog sveučilišta, dr. sc. Livia Puljak, dr. sc. Anto Čartolovni i dr. sc. Odilon Singbo objašnjavaju:
“Četiri su vrste cjepiva o kojima puno slušamo ovih dana.
mRNK cjepiva su najnoviji pristup proizvodnji cjepiva. Koriste genetski materijal koji se naziva glasnička RNK (mRNK), a koji upućuje stanice da naprave dio proteina koronavirusa, na koji će onda reagirati naš imunološki sustav i stvoriti protutijela. Kad nakon toga dođemo u kontakt s koronavirusom, naš imunološki sustav će ga dočekati spreman. Tvrtke Pfizer i Moderna razvijaju mRNK cjepiva protiv COVID-19.
Vektorska cjepiva koriste posrednika (vektor) pomoću kojega se u tijelo čovjeka unose genetske upute za stvaranje proteina koji sliče šiljku (engl. spike), koji se nalaze na površini koronavirusa. Taj vektor koji nosi genetsku uputu je drugi virus, koji je bezopasan. Za cjepiva protiv COVID-19 koriste se adenovirusi, vrsta virusa koji uzrokuje prehlade. Adenovirusi se prije ubrizgavanja u tijelo čovjeka mijenjaju, odnosno onesposobljavaju, tako da samo služe kao nosač; ne mogu se umnažati u našem tijelu. Adenovirus zarazi stanice i upućuje ih da stvaraju velike količine virusnog proteina, koji zatim pokreću imunološki odgovor. Na taj način cjepivo oponaša ono što se događa tijekom prirodne infekcije određenim patogenima – posebno virusima.
Tvrtke AstraZeneca i Janssen koriste vektorska cjepiva protiv COVID-19, a takav je i ruski Sputnik.
Cjepiva s proteinskim podjedinicama sadrže samo male dijelove ciljnog virusa koji cirkuliraju u našem tijelu kako bi ih imunološki sustav mogao pronaći i prepoznati. Takvo cjepivo protiv COVID-19 razvijaju Novavax i Sanofi.
Cjelovita cjepiva s inaktiviranim virusom: izrada takvih cjepiva traje dulje, jer se najprije moraju uzgojiti serije koronavirusa, zatim kemikalijama ili toplinom učiniti bezopasnima, i tek onda napraviti cjepivo koje se može ubrizgati u čovjeka kako bi se izazvao odgovor imunološkog sustava. Takvo cjepivo protiv COVID-19 razvija Sinovac.” – objasnili su profesori Hrvatskog katoličkog sveučilišta-
Cjepiva (Pfeizer/BioNTech, Moderna, AstraZeneca/Oxford) zahtijevaju davanje dvije doze cijepljenja s razmakom od 3 ili 4 tjedna da bi se stvorio snažan imunološki odgovor. Jedino je cjepivo Johnson&Johnson planirano kao jedna doza.
2. Koja se cjepiva daju u Hrvatskoj?
Članovi hrvatske Vlade i Nacionalnog stožera civilne zaštite cijepili su se javno – pred kamerama.
Hrvatska sudjeluje u zajedničkoj nabavi cjepiva protiv COVID-19, koju provodi Europska komisija i cjepivo je dostupno u Hrvatskoj u isto vrijeme kad i u drugim zemljama Europske unije.
Nabava se ugovara s više proizvođača i postupci još traju. Ugovori s četiri proizvođača su već zaključeni. Prema tim ugovorima očekujemo ukupno 5.600.000 doza cjepiva do kraja 2021. godine, iako prema najnovijim informacijama koje je 22. siječnja objavio HZJZ ne zna se kada će doći dovoljno cjepiva u Hrvatsku kako bi se moglo početi cijepiti širi krug prioritetnih osoba (druga faza cijepljenja prema Planu cijepljenja) putem izabranih liječnika, posebnih lokacija za cijepljenje i u zavodima za javno zdravstvo.
AstraZeneca je obavijestila Europsku komisiju da u početku neće moći isporučiti dogovorene količine cjepiva protiv koronavirusa nakon što dobije odobrenje medicinskog regulatora EU-a koje se očekuje krajem siječnja.
Naručena su cjepiva sljedećih proizvođača:
AstraZeneca/Oxford (adenovirusno vektorsko cjepivo) – 2.700.000 doza
Johnson&Johnson/Janssen (adenovirusno vektorsko cjepivo) – 900.000 doza
Pfizer/BioNTech (mRNA cjepivo) – 1.000.000 doza
Moderna (mRNA cjepivo)– 1.000.000 doza
U tijeku su dogovori oko sklapanja ugovora s CureVac-om (mRNA cjepivo), predloženo je tražiti 500.000 doza.
Postoji neobvezujuća mogućnost nabave Sanofi/GSK cjepiva (adjuvantirano proteinsko), navodi se na stranici koronavirus.hr.
Što se tiče sastojaka cjepiva i njihovog djelovanja, članica Vladinog znanstvenog savjeta i znanstvenica s Instituta Ruđer Bošković Andreja Ambriović Ristov pojašnjava kako su sva cjepiva temeljena na jedinom jedinom proteinu koronavirusa, a to je protein S.
“Ova prva dva cjepiva, Pfizer i Moderna su glasnička RNA cjepiva umotana u lipidnu ovojnicu i čim budemo cijepljeni, ta glasnička RNA ulazi u naše stanice i vrlo brzo se počinje stvarati taj protein S. S time da se glasnička RNA brzo razgradi u našem organizmu, ostane samo protein koji onda prepoznaju naše imunosne stanice i stvaraju imunitet protiv virusa, prepoznajući taj protein koji se inače nalazi na vanjskoj strani virusa i zapravo ga na neki način obilježava i karakterističan je upravo za taj virus”, kazala je i dodala: ‘Potrebne su dvije doze cjepiva, druga doza se daje mjesec dana nakon prve’.
Što se tiče AstraZenecinog cjepiva, ono je temeljeno na adenovirusu čimpanze i također su potrebne dvije doze, druga doza se također daje mjesec dana iza prve doze, kazala je za N1.
Međutim, napominje, čim budemo cijepljeni ne stvara se odmah imunitet.
“Imunitet treba pričekati, da smo sigurni i da smo postigli maksimalnu zaštitu, barem tjedan do dva nakon druge doze, prije bih rekla dva tjedna nakon druge doze. Znači, od prve doze bit će potrebno mjesec i pol da bi na neki način bili sigurni da sada imamo imunitet”, rekla je Ambriović Ristov.
3. Kome se cjepivo ne preporučuje?
Kada se pojavilo Pfizerovo cjepivo, britanska je vlada izradila sigurnosne upute u kojem upozoravaju kako ga ne smiju koristiti trudnice ili dojilje i djeca. Uz to, navode da je nepoznato kakav će učinak imati cjepivo na plodnost.
Kako bi bilo učinkovito, cjepivo se treba primijeniti dva puta. U odjeljku nazvanom “Plodnost, trudnoća i dojenje” vodič kaže da “nema ili ima ograničenih podataka” o cjepivu. Stoga se ne preporučuje njegova uporaba trudnicama.
“Studije reproduktivne toksičnosti na životinjama nisu dovršene. Cjepivo protiv COVID-19 mRNA BNT162b2 ne preporučuje se tijekom trudnoće ”, navodi vodič u odjeljku 4.6.
> Vrkljan o cjepivu: U pozadini su financijski interesi, vjerojatno se ne bih cijepio
> Etički problem: Proizvodnja cjepiva i korištenje matičnih stanica pobačene djece
> Sigurnosne upute oko cjepiva za Covid: Trebaju ga izbjegavati trudnice, dojilje, djeca…
4. “Za žene u fertilnoj dobi trudnoću treba isključiti prije cijepljenja”
Osim trudnica i dojilja, vodič također savjetuje da žene prva dva mjeseca nakon cijepljenja izbjegavaju trudnoću, prenosi LifeSiteNews.
“Uz to, ženama u reproduktivnoj dobi treba savjetovati da izbjegavaju trudnoću najmanje 2 mjeseca nakon druge doze”, stoji u uputama.
Budući da je još uvijek nepoznato može li se cjepivo prenijeti na dojenče kroz mlijeko majke ili majke, u uputama stoji da se “rizik za novorođenčad / dojenčad ne može isključiti”. Stoga vodič navodi da se “cjepivo ne smije koristiti tijekom dojenja”.
Što se tiče učinka cjepiva na plodnost, ne postoje sigurni podaci.
“Nepoznato je utječe li cjepivo COVID-19 mRNA BNT162b2 na plodnost”, navodi se.
5. Što kaže Crkva o primanju cjepiva dobivenog iz matičnih stanica pobačene djece?
Posebnu zabrinutost izazvala su etička pitanja o upotrebi cjepiva u čijoj su proizvodnji korištene stanice pobačene djece.
O toj temi nedavno smo prenijeli intervju s moralnim teologom dr. sc. Damirom Šehićem, profesorom s Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, za koji svakako preporučamo da ga pročitate:
“Dio problematike ste spomenuli u pitanju upotrebljavanja ljudskih staničnih linija koje su dobivene od pobačenih fetusa za pripravljanje cjepiva, koja je poznata još od ranih 60-tih godina kada je nastajalo cjepivo protiv rubeole kao iznimno agresivnog patološkog agensa za dijete u prenatalnoj fazi razvoja.
O korištenju diploidnih ljudskih staničnih linija za proizvodnju cjepiva s oslabljenim virusom očitovala se Papinska akademija za život 2005. godine u dokumentu „Razmatranje o moralnosti upotrebe cjepiva koja su dobivena korištenjem stanica pobačenih ljudskih embrija”(III.).
> Facebook se užario zbog HRT-ovog Otvorenog o cijepljenju: Gdje je drugo mišljenje?
> Božinović o restrikcijama za necijepljene: ‘Vidjet ćemo kako će to riješiti EU’
Spomenute stanične linije prvi je pripravio i razvio Hayflick 1964. godine kao WI-38 s ljudskim diploidnim fibroblastima iz pluća ženskog fetusa te je korištena za cjepivo protiv rubeole. Druga ljudska stanična linija je MRC-5 koju je razvio Jacobs 1966. god. iz ljudskih fibroblasta pluća iz fetusa od 14 tjedana. Ostala cjepiva proizvedena korištenjem ljudskih staničnih linija iz pobačenih fetusa koriste se protiv hepatitisa A, vodenih kozica, dječje paralize i bjesnoće.
Jasno je kako su spomenuta cjepiva pridonijela iskorjenjivanju, smanjenju tih bolesti, no donijela su etički problem kojeg Papinska akademija obrazlaže principom suradnje u zlu, u vidu materijalne suradnje u kojoj druga osoba surađuje u nemoralnom djelovanju druge osobe bez zlih namjera, koja može u nekim slučajevima biti dopuštena kao čin s dvostrukim učinkom. Sudjeluju, dakle, u zlom činu na različitim stupnjevima oni koji proizvode spomenuto cjepivo, oni koji njime trguju te oni koji ga koriste iz zdravstvenih razloga.
Vjernici i građani izgrađene savjesti trebali bi se suprotstaviti prizivom na savjest i poticati moralno prihvatljiva cjepiva koja će potrebne stanične linije dobiti alternativnim načinima koristeći stanice od pupkovine, stanica od placente, matičnih stanica odraslih ljude i druge moguće izvore stanica, na što je pismom upozorio američki biskup Strickland,(IV.) dotičući se upravo cjepiva protiv SARS-CoV-2.
U zadnje vrijeme u javnoj diskusiji o etičkim problemima cjepiva protiv koronavirusa više puta iznošeni su podaci o vrstama cjepiva te su javno dostupni. Problematizira se nepostojanje znanstvenih dokaza o sigurnosti nove genetske metode cjepiva terapije poznatog kao mRNK cjepivo, jer je djelovanje DNK nakon takvog postupka još uvijek znanstveno nepotvrđena hipoteza.
Vektorska cjepiva za SARS-CoV-2 koriste ljudske stanične linije, samim time su etički kompromitirana – također za njih ne postoje usuglašeni znanstveni dokazi o pretpostavljenoj sigurnosti. U tu skupinu spadaju vektorska cjepiva AstraZeneca, Johnson & Johnson te Sputnik.
Cjepiva s proteinskim podjedinicama s malim dijelovima virusa su NovaVax i Sanofi, dok cjepivo s inaktiviranim virusom razvija SinoVac. Za razvoj COVID cjepiva neki istraživači su koristili ljudske fetalne stanične linije bubrega pobačenog fetusa HEK-293 te PER-C6 staničnu liniju razvijenu od stanica mrežnice fetusa pobačenog u 18. tjednu.
Prema informacijama koje donose same farmaceutske tvrtke, Pfizer i Moderna koristili su stanične linije u testnim fazama, Johnson & Johnson koristi za razvoj cjepiva ljudske fetalne stanice, dok su AstraZeneca i Sveučilište u Oxfordu opovrgnuli korištenje istih.
Moralno-etički problem korištenja pobačenih ljudskih stanica je otklonjen kod cjepiva Sanofi, no ostaje problem znanstveno dokazane sigurnosti. Ocjenjujući moralnost korištenja cjepiva humanog porijekla, spomenuta izjava Papinske akademije za život ne zanemaruje tešku materiju i ne niječe osudu neetičnog ponašanja farmaceutskih tvrtki te ističe dužnost zalaganja za moralno ispravnijim rješenjima.
Dokumentom iz 2017. Papinska je akademija(V.) navela udaljenost staničnih linija s vezanim pobačajima što više ne implicira moralnu suradnju sa zlom jer se ne koriste stanice novih pobačenih fetusa.
Ipak, kršćani bi se oslobodili moralno-etičkih problema ukoliko bi se čvršće zauzeli za dobivanje potrebnih stanica za cjepiva ranije spomenutim alternativnim načinima koji nisu moralno problematični. Uzmemo li u obzir udio kršćana u ukupnom broju stanovnika, primjerice Republike Hrvatske, njihov bi se zauzeti glas mogao čuti.” – rekao je o tome dr. sc. Šehić.
* O ovoj temi ne postoji jedinstveno mišljenje u znanstvenoj zajednici,stoga Narod.hr prenosi i stručnjake koji iznose drugačije mišljenje i stajališta koja možda odudaraju od glavne struje.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
