Davor Dijanović: Novi ‘lockdown’ bio bi sulud potez s kataklizmičkim posljedicama

Davor Dijanović
Foto: Davor Dijanović

Kad je u ožujku ove godine na globalnoj razini uvedena karantena zbog korona virusa, takav se postupak mogao racionalizirati brigom i strahom pred novim i nepoznatim virusom koji se brzo širi i zahvaća sve veći broj populacije. Svijet je preko noći završio u tzv. lockdownu, što je podrazumijevalo obustavu velikoga dijela gospodarske djelatnosti. Pad BDP-a na svjetskoj razini dosegao je astronomske cifre, a veliki broj ljudi ostao je bez posla, od čega i u Hrvatskoj više od 50.000. Mnoge gospodarske grane, posebno u sferi turizma, ugostiteljstva, kulture, zabave i prometa nalaze se u vrlo lošoj poziciji, a mnoge su tvrtke, zbog nemogućnosti rada, već stavile ključ u bravu, piše Davor Dijanović za Hrvatski tjednik.

Predimenzioniranje opasnosti virusa

Nismo epidemiolozi pa se ne ćemo neodgovorno upuštati u bilo kakvu meritornu ocjenu opasnosti korona virusa, no analizom dostupnih podataka (pa i onih kontroliranih!) i upotrebom zdravoga razuma ne može se doći do drukčijega zaključka nego da je opasnost od korona virusa u medijima predimenzionirana. Virus je, kao uostalom i gripa, najopasniji po stariju populaciju koju treba maksimalno zaštiti i izolirati, no kad su u pitanju druge skupine, ovaj se virus ne može ni po čemu uspoređivati s tzv. španjolskom gripom. Naknadna nam pamet jasno ukazuje na to da je karantena u onomu obliku bila nepotrebna, što je među ostalima apostrofirao i njemački ministar zdravstva Jens Spahn. Hrvatska je zaključana s manje od 100 zaraženih, a danas je broj veći od 700 pa većina djelatnosti funkcionira koliko-toliko normalno.

Hrvatski biolog Miroslav Radman nedavno je u Splitu primio francusko državno odličje Vitez Nacionalnog reda Legije časti. Tom je prilikom, komentirajući korona virus, istaknuo: ‘Zdrav razum opada, jer da ne opada – ne bismo se tako loše nosili s jednim relativno banalnim problemom infektivnih bolesti kakvih je u prošlosti bilo daleko gorih.’ Čak i oni epidemiolozi koji se ne slažu s Radmanom – nomina sunt odiosa – danas daju umjerenije ocjene i prognoze oko korona virusa, dočim su ranije kritičare pretjeranih mjera nazivali doslovce idiotima. K tomu, treba istaknuti da nisu epidemiolozi jedini koji bi trebali određivati mjere jer je njihov pogled ponekad jednodimenzionalan. Valjalo bi uz njih ponešto pitati i druge medicinske stručnjake. Kakve će biti posljedice epidemioloških mjera za onkološke i druge kronične bolesnike koji u ovakvim okolnostima ne mogu redovito ići na preglede? U medicini je, naime, iznimno velika važnost rane dijagnoze i prevencije. Mnogi bi ljudi mogli umrijeti jer im na vrijeme nije detektirana bolest i određena terapija.

Pandemija depresije

Kakve će biti posljedice mjera po mentalno zdravlje naroda? Kakve će biti posljedice svakodnevnoga brojanja zaraženih i nedvojbenoga stvaranja jedne medijske histerije? Nema sumnje kako će biti iznimno teške. Psiholozi upozoravaju kako bi uskoro moglo doći do pandemije depresije. Psihološki i psihosocijalni aspekti posve se zanemaruju, a posebno negativnu ulogu u svemu igraju mediji koji kao da se natječu u sijanju panike. I dok se prvo zaključavanje, kako smo uvodno istaknuli, moglo donekle shvatiti, novo uvođenje karantene sve do nedavno odbijali su baš svi relevantni znanstveni i politički autoriteti. Glas razuma nalaže kako bi novo zaključavanje predstavljalo opasnost i neproporcionalan i sulud potez s kataklizmičkim ekonomskim posljedicama. Kao što upozorava ekonomski analitičar Damir Novotny, od novoga lockdowna oporavljali bismo se desetljećima, a posljedice po psihu ljudi također bi bile pogubne. No posljednjih dana čini se da globalistička agenda najavljuje novo zatvaranje. Djelomična karantena tako se uvodi u Češkoj, Sloveniji, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i Nizozemskoj, a u Francuskoj se uvodi izvanredno stanje. S obzirom na to da su hrvatske vladajuće strukture i do sada obično osluškivale što se događa u većim EU prijestolnicama, jasno je kako će tako biti i ovoga puta. Ministar zdravstva Vili Beroš tako je nedavno izjavio „kako još uvijek nije vrijeme za novi lockdown“. Interpretacijom ove izjave lako se dolazi do zaključka kako je samo pitanje vremena kada ćemo ponovno pod ključ. Njemački ministar unutarnjih poslova nedavno je izjavio kako vjerojatno nismo daleko od nove karantene.

Određena nova ograničenja, prema doktrini kuhanja žabe, već su uvedena pa je tako sada obvezno nošenje maske u zatvorenim prostorima, a u kafićima će moći biti jedan gost na četiri metra kvadratna. Ugostitelji se opravdano bune jer je jasno kako će nakon uvođenja ovih mjera dobar dio njih morati staviti ključ u bravu, a velik broj ljudi naći će se na zavodu za zapošljavanje. Javljaju se čak i takve ingeniozne ideje da bi se tijekom zime uvela prohibicija alkohola u kafićima, po uzoru na prijedloge njemačkih epidemiologa. Najavljuje se čak i obvezno nošenje maski na otvorenome prostoru, a ako je suditi prema nekim iskustvima drugih EU zemalja, to bi se odnosilo i na slučajeve kad nema mnogo ljudi na okupu. Histerija ide to mjere da se objavljuju vijesti kako se virus širi čak i vodovodnim cijevima… Iako je zbog proizvodnje medijske histerije i povezane ‘proizvodnje pristanka’ (Chomsky) velik broj ljudi u strahu te se zalaže za čak i radikalnije mjere, velik broj ljudi slobodarskoga duha ovakve najave sve više doživljava kao oblik socijalnih eksperimenata, pretjerane društvene sekuritizacije i utjerivanja u tor. Orwell se na velika vrata vraća na globalnu scenu u 2020. godini. Za sada nema policije misli, no covid žandari patrolirat će gradovima i provjeravati pridržavaju li se svi propisanih mjera.

Domovinski pokret protiv novoga zaključavanja

Od relevantnijih političkih čimbenika protiv novoga lockdowna istupio je Domovinski pokret Miroslava Škore. ‘Strože mjere, koje se sada uvode na mala vrata, idu prema daljnjem ograničavanju sloboda, prema recesiji od koje se domaće gospodarstvo godinama ne bi oporavilo, uz rizik od ozbiljnih psiholoških i mentalnih posljedica kod djece, ali i odraslih ljudi’, upozorili su iz Škorine stranke. U priopćenju Domovinskoga pokreta čitamo i sljedeće: ‘U općoj histeriji i strahu od virusa koji nedovoljno poznajemo, radikalne mjere provode se na hrvatskoj djeci. Korona teror s maskama u školama potaknuo je inicijativu Roditelja 0-24 na pobunu kojom upozoravaju kako se prava djece krše i kako im se ugrožava fizičko i psihičko zdravlje; s pravom se žale da je to neprihvatljivo! Žrtve korona histerije svakako su i brojni poduzetnici, ugostitelji, turistički djelatnici, organizatori društvenih događanja i predstavnici mnogih drugih gospodarskih područja. Dugoročno, negativne posljedice gospodarske krize uslijed korone porazno će utjecati na kvalitetu života i zdravlje hrvatskoga naroda. Novi val masovne panike i histerije smanjio bi potrošnju građana i doveo bi do drastičnoga pada životnoga standarda. Jedno je ponašati se odgovorno, a drugo zatvarati se u kuće i tjerati mnogobrojne obrte, ugostiteljske objekte, teretane i slično da stave ključ u bravu. Stoga pozivamo vladajuće da odluke o eventualnim novim mjerama u borbi protiv korona virusa donose razumno, slušajući glas struke i naroda, i bez utjecaja Bruxellesa i drugih inozemnih lobija’.

Klub zastupnika Mosta upozorio je, pak, na to da su mjere Nacionalnoga stožera civilne zaštite za ugostiteljske objekte nelogične i nedosljedne te je predložio stupnjevanje mjera ovisno o epidemiološkoj situaciji u pojedinome mjestu. Još jedna karantena, u to nema nikakve sumnje, dovela bi do ekonomske kataklizme koju bi teško preživjele i mnogo bogatije države od Hrvatske. Epidemiološka struka trebala bi postati svjesna da se ne umire samo od virusa nego i od gladi. Glad koja bi mogla nastupiti nakon nove karantene mogla bi dovesti do velikih društvenih nemira s nepredvidljivim sigurnosnim posljedicama. Svi znamo što je uslijedilo nakon Velike depresije u prošlome stoljeću, a sigurnosna i geopolitička situacija danas je u svijetu sve složenija i opasnija.

Menadžment straha

Sve veći broj ljudi privatno mi govori kako ne vjeruju da korona virus uopće postoji. Nisu ti ljudi glupi i neobrazovani, nego su žrtve nekonzistentnosti riječi i djela struke i politike kao i proizvodnje medijske histerije. Najavljivanjem suludih mjera kao što su maske na otvorenome, pa i ondje gdje nema velikoga broja ljudi, zasigurno ne snažimo povjerenje u struku, nego se kod ljudi stvara nepovjerenje i posprdan odnos (zapažamo, primjerice, na Facebook objavama o broju zaraženih prevladavaju ‘ha-ha’ smajlići i posprdni komentari). Ljudi pretjerivanje (a novi lockdown predstavljao bi pretjerivanje s kataklizmičkima ekonomskim posljedicama) jednostavno doživljavaju kao oblik dokidanja slobode i utjerivanja u kotac. ‘Struka’ često proziva građane za neodgovornost zbog nepridržavanja mjera. No to je posljedica pada povjerenja ljudi u Stožer i stručnjake. Ni članovi Stožera ni struka, a posebno političari nisu bili konzistentni u svojim postupcima: od promjena mišljenja preko noći do nepridržavanja propisanih mjera. Građani se trebaju odgovorno pridržavati mjera (virus, naime, postoji i ubija!), no te mjere moraju biti logične, nužne i proporcionalne opasnosti. Umjesto histeričnoga prebrojavanja broja zaraženih trebaju se uspostaviti drukčiji, asertivniji oblici komunikacije. Suludim mjerama i uvođenjem covid žandarmerije struka zasigurno ne će vratiti povjerenje građana. Možda menadžment straha kod određenoga broja ljudi prolazi, no još uvijek će većina ljudi zdravoga razuma odbijati napade na taj isti zdravi razum. A i oni prevareni s vremenom će postati svjesni manipulacije. Drugim riječima, oni koji se vjerojatno planiraju virusom koristiti za postizanje latentnih interesa vezanih uz kontrolu i jačanje moći, na kraju će biti prokazani kao manipulatori. Pa imala ta manipulacija i globalističko autorstvo.

Davor Dijanović/Hrvatski tjednik

* Davor Dijanović hrvatski je novinar, kolumnist, povijesni istraživač, geopolitički analitičar i publicist. U Zagrebu je završio studij međunarodnih odnosa. Od 2008. do danas objavio više od tisuću novinskih i publicističkih priloga o temama iz područja politike, geopolitike, povijesti i kulture te nekoliko preglednih odnosno stručnih radova. Posebna područja njegova interesa su: suvremena povijest, geopolitika, energetika i globalna sigurnost. Stihovi su mu uvršteni u knjigu “Hrvatsko pjesničko biserje – Antologija suvremenog hrvatskog pjesništva 2006. – 2016.”. Moderirao je i izlagao na velikom broju tribina, predavanja i književnih večeri. Član je Matice hrvatske, Hrvatskih novinara i publicista, Hrvatskoga kulturnog vijeća, Udruge “Obnova” i Društva za očuvanje hrvatske vojne tradicije. Voditelj je uredništva znanstvenog časopisa za kulturu, društvo i politiku “Obnova” te autor knjige “Hrvatska u žrvnju Jugosfere” (2015.). Oženjen, otac dvoje djece.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Hrvatski tjednik