Krajnji cilj svih četničkih pokolja bio je etničko čišćenje Like od Hrvata i stvaranje Velike Srbije na tom hrvatskom teritoriju. Široka Kula je selo udaljeno 10-ak km od Gospića i u njemu je do rata živjelo u suživotu pravoslavno i katoličko stanovništvo.
Taj suživot ubijanjima i progonima Hrvata narušili su krvoločna Titova JNA i njihova desna ruka u Domovinskom ratu – četnici.
Pokolj je počeo na današnji dan 1991. kada je ubijeno 8 civila, a sljedećih dana se nastavio do ukupnog broja 32 nevine žrtve, među kojima je bila i djevojčica Verica Nikšić (13 godina), peteročlana obitelj Rakić i velik broj staraca od kojih je najstariji Ivan Orešković imao 96 godina.
Gotovo istovremeno, u susjednom Bukovcu ubijeno je 7 Hrvata.
Slična sudbina Hrvata Široke Kule bila je i 1945. godine
Među 32 nevine žrtve četničkog pokolja bilo je petero Srba, svi iz obitelji Rakić (otac, majka i troje djece), koji su htjeli zaštititi susjede Hrvate i tako svoju čovječnost platili životom.
Sličnu sudbinu Hrvati Široke Kule doživjeli su i 1945. godine. U Gospić ulazi zloglasna koljačka skupina tzv. 26. partizanska divizija i u gradu i okolici počinje „krvavi pir“. Na desetine i desetine starijih i mlađih muškaraca su partizani odvodili i bacali u jame bezdanke, jednu pored Donjeg Lapca i drugu pored Ogulina.
U spomen na žrtve podignut je spomenik “Portal hrvatske povijesti”, rad akademskog kipara Petra Dolića.
Ubijeno osam civila, od toga sedam žena
Nedavno, 2019. godine umro je i Marko Nikšić, otac 13-godišnje Verice ubijene prije 28 godina u Širokoj Kuli zajedno s majkom Mandicom. Neutješni otac je umro, a da nikada nije pronašao mjesto gdje leže kosti njegove kćerke i supruge.
Hrvate u Širokoj Kuli ubili su susjedi Srbi, što daje otežavajuću okolnost ovom monstruoznom činu.
U Hrvatskoj je 2019. izručen iz Nizozemske Milorad Barać (53) iz Široke Kule, koji je kao mladić ubijao po ovom mjestu. On je u odsutnosti osuđen na 15 godina zatvora.
Presudom Županijskog suda u Gospiću od 16. lipnja 1994. Barać je u odsutnosti proglašen krivim što je tijekom rujna i listopada 1991. u Širokoj Kuli kao pripadnik četničkih formacija i milicije tzv. SAO Krajine iz automatskog pješačkog naoružanja pucao po civilnim objektima, ograničavao kretanje civilnom stanovništvu, a 13. listopada 1991. zapaljivom tromblonskom minom zapalio kuću u podrumu Dane Oreškovića u kojoj su se nalazili civili. Barać je pritom pucao po civilima, pri čemu je ubijeno osam civila, od toga sedam žena.
Zbog počinjenog ratnog zločina gospićki sud je Baraća, zajedno s Dušanom Uzelcem, Draganom Uzelcem i Dane Serdarom, osudio na 15 godina zatvora, dok su Nikola Zagorac, Miroslav Serdar i Dragan Vunjak osuđeni na kaznu zatvora u trajanju od 20 godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
