Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište. Neobarokna zgrada HNK je remek-djelo kasnog historicizma austrijskog arhitekta Ferdinanda Fellnera i njemačkog arhitekta Hermanna Helmera.
Novo kazalište svečano je otvoreno 14. listopada 1895. kada je u dva sata poslijepodne car Franjo Josip I. na stupiću balkona, a pred brojnim građanima Zagreba i svih hrvatskih krajeva, simbolično izveo posljednji udarac srebrnim čekićem što ga je za tu prigodu izradio kipar Robert Frangeš Mihanović.
Prva svečana predstava, također u nazočnosti cara i brojnih uzvanika, u novoj je zgradi održana navečer u 19 sati: „Slava umjetnosti“, alegorijski scenski prolog Stjepana Miletića uz glazbu Ivana pl. Zajca, a u kojem su nastupali prvaci drame i baleta.
U 120 godina svoga postojanja zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imala je dvije obnove: između 18. svibnja i 14. listopada 1937. kada su rekonstruirani samo tehnički uređaji. Drugu i do danas jedinu sveobuhvatnu građevinsku obnovu i rekonstrukciju imalo je od 1. veljače 1967. do svečanoga otvorenja 27. studenoga 1969.
Na ulazu u zgradu, nalazi se glasoviti Zdenac života, rad hrvatskog kipara Ivana Meštrovića iz 1905., a postavljen pred HNK 1912.
