Na današnji dan 1473. rođen je jedan od najslavnijih znanstvenika u povijesti svijeta Nikola Kopernik. Poznat je kao pristalica heliocentrične teorije, po kojoj Zemlja nije smatrana središtem svemira. Premda su slične teorije postojale i mnogo ranije, njihovo prihvaćanje od strane Kopernika bilo je toliko revolucionarno u njegovo doba, da se slični fenomeni danas ponekad nazivaju “kopernikanski obrat”.
Kopernik je bio katolički svećenik i izuzetno pobožan čovjek iz iste takve obitelji. Njegov ujak je bio biskup, a rođeni brat i sestra su bili zaređeni kao svećenik i časna sestra Katoličke crkve.
Tko se protivio Koperniku – znanstvenici ili Crkva?
Mnogi tadašnji znanstvenici, a među njima i najveći astronom svih vremena Danac Tycho Brahe, kritizirali su hipotezu da se Zemlja giba oko Sunca, koja je uvedena kao moguća još u Grčkoj prije više od dva tisućljeća. Ta hipoteza je imala zagovornike u srednjem vijeku i unutar Crkve te ju je u 15. stoljeću koristio astronom Regiomontanus i u 16. stoljeću kanonik Kopernik.
No tada nije bilo niti jednog znanstvenog dokaza da se Zemlja zaista kreće.
Protiv vjerovanja u Kopernikov model, u kojemu se planeti gibaju po kružnicama oko Sunca, bio je i veliki astronom i fizičar Kepler koji je računima pokazao da Kopernikov model nije točan, nego da se rezultati u skladu s astronomskim opažanjima mogu dobiti u novom modelu u kojemu se planeti gibaju po elipsama.
Tako definitivno ne stoji tvrdnja prosvjetiteljskih ideologa da je znanost bila na strani Kopernika, a samo Crkva protiv znanosti.
Znanstvenici toga vremena jednostavno nisu vidjeli nikakvu prednost Kopernikovog sustava, tj. Koprenikovi najveći protivnici bili su upravo znanstvenici. Uistinu, prije nego što je Kopernikov sustav uopće mogao biti prihvaćen, on je morao biti znanstveno dokazan, a postupak dokazivanja započeo je tek u XVII. stoljeću izumom naprednih teleskopa koji u Kopernikovo vrijeme još nisu postajali. Ništa bolje nije bilo ni u vrijeme Galilea koji je prihvatio i zagovarao Kopernikovu teoriju.
