Na današnji dan 1242. rođena je sveta Margareta Ugarska, kraljevska kći predana službi Bogu do smrti. Zaredila se i postala časna sestra Dominikanskog reda.
Bila je kći hrvatsko-ugarskog kralja kralja Bele IV., a zavjetovala se s 12 godina. Hrvatima je nepoznato da se ta velika svetica rodila na Klisu iznad Splita jer su se njeni roditelji ondje sklonili u bijegu pred Mongolima.
Cijela obitelj kralja Bele IV. bila je vrlo posvećena kršćanskoj vjeri, kao i brizi sa siromahe i potlačene.
Nakon mongolskog povlačenja vratio se Bela IV. u Ugarsku, a usput je 16. studenog iste 1242. godine dodijelio Gradecu kod Zagreba znamenitu Zlatnu bulu, proglasivši ga slobodnim kraljevskim gradom.
Sveta Margareta postala je redovnicom Dominikanskog reda, kojeg je sveti Dominik osnovao u Italiji ranije u tom istom stoljeću (13. stoljeće). Zanimljivo je da je sv. Margareta boravila u dominikanskom samostanu na jednom otoku usred Dunava, između Budima i Pešte.
Taj se otok danas po njoj zove Margit-sziget (Margaretin otok) i jedan je od najljepših krajobraza Budimpešte.
U samostanu na otoku usred Dunava sveta Margareta živjela je sve do svoje smrti. Umrla je mlada, 18. siječnja 1271. u dobi od samo 28 godina. Nakon smrti počeli su je štovati kao sveticu, a prikupljeno je mnogo izvještaja o čudima koja su se dogodila nakon molitvi za njen zagovor.
Katoličkom sveticom postala je i njena starija sestra , sveta Kunigunda, kao i njena tetka znamenita sv. Elizabeta Ugarska (sestra kralja Bele IV.) i zaštitnica cijelog franjevačkog reda! Još jedna sestra sv. Margarete, blažena Jolanda, postala je blaženicom Katoličke Crkve.
Na slikama se svetu Margaretu obično prikazuje u dominikanskom habitu, s bijelim ljiljanom i knjigom u ruci. Poznati most u Budimpešti – „Margit híd“ (Margaretin most) – dobio je ime upravo po sv. Margareti.
