27. svibnja 1358. Dubrovnik postao slobodan hrvatski grad

Dubrovnik
Foto: https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Konrad_von_Gr%C3%BCnenberg_-_Beschreibung_der_Reise_von_Konstanz_nach_Jerusalem_-_Blatt_13v-14r.jpg

Jedan od gradova koji su tijekom stoljeća bili nositelji ideje hrvatske slobode i neovisnosti bio je hrvatski grad Dubrovnik.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na današnji dan 27. svibnja 1358. Dubrovnik dobio status autonomnog i slobodnog grada, pod nominalnom vlašću hrvatsko-ugarskog kralja.

Ugovor koji je hrvatsko-ugarski kralj Ludovik I. Anžuvinac predao Dubrovniku (dubrovačkoj komuni), izdan je u Višegradu 27. svibnja 1358. Jedan je od najvažnijih dokumenata dubrovačke povijesti zato se zove Višegradski ugovor.

Kralj Ludovik je Dubrovniku dao zaštitu i povlašteni položaj među dalmatinskim gradovima i time gradu omogućio samostalan razvitak. Odnosi utvrđeni Višegradskim ugovorom bili su velik korak naprijed prema potpunoj samostalnosti Dubrovnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Od 1358. Dubrovnik je u stvari postao posve autonoman, pod nominalnim vrhovništvom hrvatsko-ugarskih kraljeva, a kralju je samo plaćao obvezni godišnji danak.

Riječ SLOBODA (Libertas) na taj način je duboko utkana u srca svih Hrvata Dubrovnika, a time i hrvatskog naroda. Naime, upravo iz gore navedenih razloga stara gradska zastava Dubrovnika imala je natpis „Libertas“. Među Hrvatima Dubrovnika smatrala se najvećom životnom vrijednosti.

Na tvrđavi Lovrijenac na kamenu piše latinski natpis: “Non bene pro toto libertas venditur auro”, što na hrvatskom jeziku znači “Sloboda se ne prodaje za sve zlato”!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

 

* Ovaj tekst sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.