U Argentinu tragom krhotina prošlosti: “Logor u Jasenovcu bio je radni logor, u kojem nije bilo masovnih, serijskih ubojstava“

Zorka Rašić imala je dvanaest godina kad je 1942. dospjela u Jasenovac. Ali nije bila zatvorenica: u selo kraj logora dovela ju je služba njezina oca Jure, koji se netom vratio iz Belgije. Ustaškom pokretu pristupio je davno prije rata, a po povratku u Nezavisnu Državu Hrvatsku dodijeljen je za tekliča zapovjedništva jasenovačkog logora.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Taj je posao obavljao sve do srpnja 1944. godine kad su partizani napali vlak kojim je putovao u Zagreb. Ustaški zastavnik Jure Rašić tada je poginuo, oduzevši sebi život nakon što je bio teško ranjen. Prije toga savjesno je iz čuturice napunjene benzinom polio povjerljivu poštu i spalio je, kako ni ona ne bi pala u ruke partizanima.

Vitalna gospođa Rašić, rođena 1929., opisivala je ovih dana u Buenos Airesu doživljaje svoje obitelji Igoru Vukiću i Zdenku Kuftincu, istraživačima povijesti koji su tragom takvih krhotina prošlosti doputovali iz Zagreba u Argentinu.

Svjedočenja poput ovog dragocjena su istraživačima. Iako sjećanja djeteta koje je od 1942. do 1944. živjelo u Jasenovcu ne treba uzeti zdravo za gotovo, posebnu vrijednost susretu s njom dale su autentične fotografije iz ratnog Jasenovca, koje su s njom stigle sve do daleke Južne Amerike.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Igor Vukić. Na slici su uz Igora Vukića Zorka Rašić i fra Jozo Peranić, koji je pomogao u organizaciji susreta

Igor Vukić, novinar je i publicist, tajnik zagrebačkog Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac. Zdenko Kuftinec istražuje vojnu i ratnu povijest, osobito djelovanje ustaških, domobranskih i drugih postrojbi u Drugom svjetskom ratu. Došli su na mjesec dana u Buenos Aires kako bi razgovarali sa što više sugovornika o povijesnom razdoblju kojim se bave. Pregledali su niz osobnih arhiva i zbirki fotografija. Argentina je posebice zanimljiva, jer ovdje žive potomci mnogih istaknutih i utjecajnih osoba iz ratnog razdoblja.

„Razgovor s osobom poput Zorke Rašić bio je izuzetno važan. Mene je još jednom učvrstio u ocjeni da je logor u Jasenovcu bio radni logor, u kojem nije bilo masovnih, serijskih ubojstava“, rekao je Igor Vukić.

Dolazak u Buenos Aires uslijedio je nakon kontakata putem elektroničke pošte i Skypea koji su trajali više od dvije godine. No izravni susreti su ipak nenadoknadivi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zdenko Kuftinec ističe kako se se najbolji rezultati postižu u zajedničkom pregledavanju fotografija: „Tisuće fotografija iz Drugog svjetskog rata postoje u hrvatskim arhivima i muzejima, ali nedostaju oni koji bi mogli identificirati snimljene osobe. Ovdje se ljudi sjećaju svojih rođaka i brzo ih prepoznaju na slikama.“

A pravi užitak je pronaći nečiji ratni dnevnik koji baca novo svjetlo na složenu hrvatsku ratnu povijest, dodaje Kuftinec.

Zagrebački istraživači gostovali su na hrvatskom radio programu Croacias Totales. Opisivali su rezultate svog rada, stanje u arhivima i dostupnost podataka o povijesnim događajima. Predstavili su i rad nedavno osnovanog Vijeća za suočavanje s prošlošću. Slušatelji su se javljali sa zanimljivim pitanjima i prijedlozima za suradnju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Gostovanje dvojice zagrebačkih povjesničara tako je stvorilo još jedan most između iseljene i domovinske Hrvatske, u nastojanju za realnim i objektivnim prikazom osjetljivih tema iz hrvatske povijesti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.