Dok se sudjelovanjem u crkvenim obredima Velikog tjedna prisjećamo posljednjih dana Isusovog zemaljskog života, potrebno je pripremiti i dom za nedjeljno slavlje Uskrsa, u što svakako spada i bojanje jaja.
Velika subota dan je tišine i molitve. Posjećuje se posebno uređeni Božji grob u crkvi. Ne slavi se euharistijsko slavlje. U subotu navečer, slavi se vazmeno bdijenje, koje pripada u obrede Uskrsa.
Uskrs oslobađa čovjeka od smrti, dakle, simbol je novog života, novog početka, baš kao što je to i jaje koje simbolizira rađanje, novi život nastao iz starog. To je ujedno i korijen običaja bojanja jaja za Uskrs. Riječ je o običaju koji nije svojstven samo Hrvatskoj, ali je u Hrvatskoj postao dio skoro svakog doma u vremenu Uskrsa.
Jaja su i dar koji najčešće valja pojesti
Prema uvriježenim narodnim običajima u Hrvatskoj da bismo preuzeli klicu novog života jaje valja pojesti, kako bismo cijelu godinu ostali vitalni i zdravi. Narod.hr godinama prati običaje bojanja uskrsnih jaja, ovdje su navedeni neki od njih.
Šarena jaja zovu se i pisanice, od riječi ‘pisano’ što znači šareno. Ona su dar koji su često, a posebno u nekim ranijim vremenima, dečki darivali svojim djevojkama. Na pisanici se mogla pronaći i poneka ljubavna poruka, poput ”ovo se jaje za poljubac daje”, što je bila igra zaljubljenih koja je vodila ka novom, još čvršćem, zbližavanju parova. Bilo je to vrijeme u godini koje se tijekom čitave godine s nestrpljenjem očekivalo.
Bojanje jaja, kao simbola života, najpoznatiji je uskrsni običaj koji je duboko ukorijenjen i u hrvatskoj tradiciji.
Za bojanje su se koristile prirodne boje, najčešće crvena dobivena kuhanjem ljuski crvenoga luka.
Bojanje umjetnim bojama i prirodnim metodama
Vjernici nabavljaju boje za jaja kako bi ih ukrasili i pobojali, uglavnom živim bojama, punim života. Riječ je o običaju kojem se iznad svega i iznad svih raduju djeca.
Danas je lakše je bojati jaja nego ranije. Puno je teže bilo dok nije bilo umjetnih boja. No to je istodobno imalo veliku privlačnost. Posebno je bilo živopisno bilo na selu gdje su ljudi koristili boje koje bi pronašli u prirodi.
Najčešće je riječ o crvenoj boji koja se dobiva iz korijena broća, listopadne biljke sa žutim cvjetovima, ili pak od cikle, ljuske luka, crvenog radića i slično.
Sve ove biljke davale su prekrasne boje kakve ne mogu zamijeniti nikakve umjetne boje bez obzira koliko bile skupe i gdje se proizvodile. U nekim dijelovima Hrvatske, pogotovo na selu, i danas se na ovaj način boje pisanice.
Crne pisanice u Međimurju i pengana jaja u Dubrovniku
Crne pisanice karakteristične su za Međimurje. Boja se dobiva od bobica bazge ili čađe.
“Pengana jaja” karakteristika su dubrovačkog kraja, ali i nekih drugih krajeva. Riječ je o bojanju tzv. batik tehnikom kojom se na Dalekom istoku ukrašavaju tkanine. Za penganje potreban je pravi pčelinji vosak i posudica u kojoj ga otopite, “penica”, boja, jaja, strpljenje i mirna ruka.
>Ovako možete lako obojati jaja prirodnim metodama!
Penica se napravi tako da se glavičasta iglica zabode u komadić lozova ili lovorova drveta (ili u drvenu olovku). Vosak treba stalno biti u tekućem stanju pa se brzim pokretima “penica” umače u njega, a potom se vosak nanese na jaje.
Jaja ispisana voskom stavljaju se u vodu s bojom a potom se lagano zagrijavaju sve dok se vosak ne otopi, sklizne sa jaja i ostavi trag u obliku koji je “napengan”.
Motivi koji se najčešće pengaju su zvjezdice, križevi, rozete, lepezice ili kapljice. U Dubrovačkom primorju jaja su se uvijek bojala u crvenu boju te su se na njih upisivali i različiti natpisi.
Jedan od načina ukrašavanja jaja je i struganje. Tko nije vješt tradicijskim tehnikama, može posegnuti za raznim drugim načinima bojanja jaja.
Na tržištu i gotova obojana jaja
Danas se na tržištu nude već gotova jaja u raznim bojama, sve kako se ne bi “gubilo vrijeme na bojanje jaja”. No time se gubi dio važnog ugođaja bagdana, jer bojanje jaja ima važan vjerski i socijalni smisao.
Tko se odluči sam bojati jaja, može to učiniti i uz pomoć ljuskica crvenog luka. Umjesto ljuskica luka mogu se koristiti i druge namirnice, primjerice kopriva ili špinat za zelenu boju, cikla za crveno jaje, zeleni čaj za žuta jaja. No, najintenzivniju boju daje upravo ljuska luka. Prednost ove tehnike je svakako ta što je u potpunosti prirodna i kasnije jaje možete bez problema pojesti.
Za prirodno bojanje, važno je odabrati sastojke za pravu boju
Ako želite jaje obojiti u žuto, možete s jajima skuhati koru limuna ili naranče. U vodu za kuhanje jaja možete dodati mljeveni kumin ili jaje skuhati u čaju od kamilice.
Za narančasto obojeno jaje ljuske crvenog luka ili mrkve skuhajte zajedno s jajima, u vodu za kuhanje jaja dodajte chilli prah ili mljevenom crvenom paprikom obojite vodu za kuhanje jaja.
>Vodimo vas kroz bogatu povijest hrvatskih uskrsnih običaja – pisanice i njihovo značenje, te simbol novog početka
Za crveno obojena jaja zajedno s jajima skuhajte ljuske ljubičastog luka ili jaja obojite sokom od šipka. Za ružičastu boju, jaja možete kuhati s ciklom, sokom od brusnica ili sokom od grožđa.
Za plavo obojana jaja listove ljubičastog kupusa kuhajte zajedno s jajima ili jaja obojite sokom crnog grožđa.
Ako želite jaja obojiti zelenom, jednostavno ih skuhajte s listovima svježeg špinata.
Ukoliko želite smeđe obojena jaja, u vodu za kuhanje jaja dodajte jaku tursku ili instant kavu, ljuske oraha ili crni čaj zajedno s jajima.
