Knjiga ”Abrahamova žrtva”, prva komparatistička studija mita o Abrahamu objavljena u Hrvatskoj koja u obradi te povijesne priče integrira sve poznate hrvatske književne adaptacije i njezine odjeke u svjetskom kontekstu, predstavljena je u utorak navečer u Dubrovniku.
Djelo Viktorije Franić Tomić i Slobodana Prosperova Novaka prvi je pokušaj obuhvatna prikaza književnog mita o Abrahamovoj žrtvi i njegovih preobrazbi s obzirom na filozofijsko čitanje teoloških slojeva ove biblijske naracije te njezine likovnosti od najstarijih židovskih, muslimanskih i kršćanskih vizualizacija.
Kako je istaknula autorica Franić Tomić riječ je knjizi koja je bez obzira na povijesnu tematiku veoma aktualna i danas.
”Ovo je prva komparatistička studija koja je obradila mit o Abrahamovoj žrtvi u hrvatskoj književnosti i u dijelu zapadnoeuropskog kruga, uključujući i pisce koji su nama danas manje poznati. Knjiga je obradila ne samo transformacije tog mita u književnosti, nego se trudila dati uvid u likovna ostvarenja, ne samo u zapadnoeuropskom krugu i kršćanskoj tradiciji nego i hebrejske iluminacije, pa i one islamske”, rekla je Franić Tomić te dodala kako se kroz sve tri monoteističke religije provlači isti mit.
”To je mit o prapočetku i praocu, a ona je zapravo postala nekim vrstom testa i tolerancije prema drugome i različitome. Upravo zato jer se dira u tako velike teme pokazala se vrlo aktualnom i danas”, rekla je autorica, a odgovarajući na novinarska pitanja istaknula je i kako su se uhvatili ‘u koštac’ s ovom temom prvenstveno promišljajući hrvatsku kulturu.
”Mi smo promišljali našu kulturu i mjesto naše kulture u njezinom europskom kontekstu, a upravo jer smo imali jednog velikog pisca kao što je Mavro Vetranović koji je obradio ovu temu, a koji danas izvan naših okvira nije toliko poznat, pokazali smo koliko je bio inovativan u dramskom predlošku i kako je u skladu s renesansnom poetikom kontaminirao starozavjetnu priču o Sari i Abrahamu s onom o Bogorodici i Isusu”, rekla je ona.
Ustvrdila je i kako je Vetranović u skladu s renesansnom tradicijom pretvorio svoju dramatizaciju u svojevrsnu ‘Bibliju pauperu’, te istaknula i kako knjiga neće razriješiti probleme, ali će ih osvijetliti i ponuditi nove interpretacije.
Prosperov Novak rekao je pak kako je jedan od motiva za pisanje ove knjige bila i duboka kriza komparatistike u Hrvatskoj.
”I ja i Viktoria duboko vjerujemo u krizu komparatistike u Hrvatskoj, a osim toga potakla nas je jedna od bazičnih tema civilizacije i tu je i duhovna dimenzija svega. S druge strane tu je i filološka težina teme. Mi smo prošli cjelokupnu svjetsku literaturu, to je bio dosta zahtjevan posao naprosto zato što je napisana na brojnim jezicima i tu prijevoda na hrvatski uglavnom nema”, istaknuo je Prosperov Novak.
