Unutar nekadašnje Dioklecijanove palače, u Splitu, s impozantnim i dobro prepoznatljivim zvonikom, nalazi se katedrala Uznesenja Marijina, poznatija kao katedrala sv. Duje.
Zovemo je najstarijom katedralom jer je sama građevina, prije nego što je postala kršćanskom crkvom, imala funkciju mauzoleja cara Dioklecijana, dakle, datira iz prijelaza s 3. u 4. stoljeće. Car Dioklecijan, veliki progonitelj kršćana, zasigurno nije ni slutio da će jednog dana njegov mauzolej postati crkvom u kojoj će se štovati relikvije upravo onih mučenika koji su i stradali za vrijeme njegovih progona – salonitanskih mučenika na čelu s biskupom sv. Dujmom.
Katedrala sv. Dujma u Splitu – najstarija katedrala na svijetu!
Velebnu palaču car Dioklecijan dao je podići oko 300. godine u blizini grada Salone te je u njoj boravio nakon što se 305. povukao s prijestolja. Svojim oblikom nalikuje kastrumu – vojnom logoru. Vanjski su zidovi gotovo pravokutni, dimenzija 175-181 x 216 m, a kule na uglovima palače slijede tradiciju vojne arhitekture. Budući je palača bila udaljena od najbližeg velikog grada 6 km (Salone), bila je okružena bedemima.
Salona, današnji Solin, u Dioklecijanovo vrijeme bila je najvažniji grad rimske Dalmacije te sjedište biskupije. U Dioklecijanovim progonima stradao je prvi salonitanski biskup, Dujam, a poznati su i ostali salonitanski mučenici: Venancije, Anastazije, Septimije i dr.
U 7. stoljeću Avari i Slaveni osvajaju Salonu te njezino stanovništvo bježi na obližnje otoke, a kasnije i nastanjuje prostor Dioklecijanove palače te će na tom mjestu nastati grad Split, dok će nekadašnji carev mauzolej biti pretvoren u katedralu.
Slojevitost stilova – od antike do baroka
Sama katedrala, nekadašnji Dioklecijanov mauzolej, ima tlocrt osmerokuta, a ispod njezina poda nalazi se kripta, koja je u srednjem vijeku posvećena sv. Luciji, djevici i mučenici. U njoj se nalazi oltar od klesanog kamena bez ikakvih ukrasa. Car Konstantin Porfirogenet u 10. stoljeću piše da je u nju Dioklecijan zatvarao kršćane i mučio ih.
Katedrala je tijekom vremena popunjavana sadržajima velike umjetničke vrijednosti. Posebno velik značaj imaju izrezbarene vratnice, remek-djelo domaćeg majstora Andrije Buvine, koje su postavljene 1214. godine. Na svakoj vratnici nalazi se po 14 kaseta na kojima je prikazan Isusov život.
U unutrašnjosti katedrale izmjenjuju se različiti umjetnički stilovi. Šestorostrana propovijedaonica izrađena je u romaničkom stilu u 13. stoljeću. Tu su dva pokrajnja oltara salonitanskih mučenika – sv. Dujma i sv. Anstazija ili Staša. Oltar sv. Dujma izrađen je u baroknom stilu te je rad mletačkog kipara Morlaitera, dok je oltar sv. Anastazija rad znamenitog hrvatskog graditelja Jurja Dalmatinca. Glavni oltar izgrađen je u 17. stoljeću, između 1685. i 1689. godine. Iza glavnog oltara probijen je zid oktogona i podignut je katedralni kor za nadbiskupa Marka Antuna de Dominisa početkom 17. stoljeća.
Vitki romaničko-gotički zvonik s kojeg puca prekrasan pogled
Ispred ulaza u katedralu diže se vitki zvonik s pet katova. To je jedan od najoriginalnijih crkvenih zvonika na jadranskoj obali. Gradnja zvonika započela je sredinom 13. stoljeća i trajala je negdje do sredine 16. stoljeća. Zbog iznimno dugog perioda gradnje, kombinacija je romaničkog i gotičkog graditeljstva, no oba stila su u izvrsnom suglasju. U dekorativnim elementima perevladava romanički stil, a izvedba arhitektonske prozračnosti pripada gotičkom stilu gradnje. Visok je 57 m, a s njegova vrha puca prekrasan pogled na Split i njegovu okolicu.
Riznica katedrale u kojoj se čuva najstarija hrvatska knjiga
Katedralna riznica bogata je umjetničkim djelima i starim kodeksima. Najvrijedniji među njima je Splitski evanđelistar, najstarija sačuvana rukopisna knjiga (kodeks) u Hrvatskoj. Prema nekim mišljenjima Splitski evanđelistar nastao je još u drugoj polovici 6. stoljeća te je iz Solina prenesen u Split.
Konkatedrala sv. Petra
Zbog potreba splitsko-makarske biskupije, u Splitu postoji i konkatedrala, crkva suvremene gradnje posvećena sv. Petru apostolu. Građena je od 1979. do 1980. Crkva je izvana duga 32,40 i široka 28,,70 metara. Tadašnja komunistička vlast je smanjila njezinu veličinu na navedene mjere i nije dozvolila gradnju zvonika od 70 metara. Treba reći i to da je ista vlast zabranila izgradnju prostorija ispod crkve u kojima su smještene vjeronaučne i druge dvorane.
Katedrala sv. Dujma zaista je biser grada Splita, koji otkriva slojeve iz različitih vremenskih razdoblja. Ne propustite zaviriti u nju, spustiti se u kriptu sv. Lucije te se popeti na zvonik i uživati u prekrasnom pogledu na grad Split.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
