U četvrtak 9. prosinca 2021. u organizaciji Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Instituta Vlado Gotovac održan je okrugli stol na temu „Umijećem govora za slobodu govora. 30 godina od antologijskog govora ispred Pete armijske oblasti JNA 1991.“ Skupu su prisustvovali Tomislav Šimičević, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora i Jasna Vaniček-Fila, izaslanica ministrice kulture i medija, ujedno i jedna od troje predavača na okruglom stolu, priopćio je HKS.
U ime rektora HKS-a prof. dr. sc. Željka Tanjića skup je pozdravio prof. dr. sc. Gordan Črpić, koji je istaknuo važnost „otmjenosti“ govora hrvatskog intelektualca čija je (javna) sudbina, danas kao i kroz stoljeća, nezavidna i teška. Prof. dr. sc. Jerko Valković, pročelnik Odjela za komunikologiju, naglasio je važnost i snagu riječi s obzirom na aktualno vrijeme u kojem riječi gube svoju snagu, posebno zbog preobilja i prenatrpanosti riječi koje su često bez značenja i bez unutarnje snage da povezuju ljude. Nakon pozdravnih govora, prisutni su poslušali antologijski govor Vlade Gotovca koji je izrekao 30. kolovoza 1991. ispred Pete armijske oblasti JNA.
Povezanosti Gotovčevog filozofskog i književnog habitusa s onim političkim
Radni dio skupa započeo je izlaganjem izv. prof. dr. sc. Tomislava Anića koji je opisao povijesni kontekst u kojem se dogodilo potpisivanje Deklaracije o nazivu i položaju Hrvatskog jezika iz 1967. te istaknuo Gotovčevu viziju o jeziku kao izvoru raznolikosti i načinu čuvanja kulturne identifikacije hrvatskog naroda. Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske, govorila je o Gotovčevom retoričkom umijeću i modelu njegove političke komunikacije te je naglasila važnost govora o Gotovcu, kao i važnost govora Gotovcem (njegovanja njegovih vlastitih riječi) s obzirom na trajnost i aktualnost njegovih poruka. Treći sudionik okruglog stola gradonačelnik Pule dr. sc. Filip Zoričić, koji je doktorirao na temu „Vlado Gotovac – ideje i život“, govorio je o povezanosti Gotovčevog filozofskog i književnog habitusa s onim političkim, ističući našu trenutnu situaciju u kojoj nam suštinski nedostaju političari moralnog integriteta i intelektualnog kapaciteta kakav je imao Gotovac.
Između pojedinačnih izlaganja studenti okupljeni u Čitateljski klub Odjela za komunikologiju recitirali su Gotovčeve pjesme: Maja Marija Radoš pjesmu Domovina i misao, Nikola Topolovec Ušutkajte pjesnika i Doris Božičević Sloboda riječi, dok ih je na gitari pratio student Domagoj Čondrić. Studentice Elizabeta Videković i Elena Pušeljić pročitale su ulomke svojih eseja na temu Gotovčevog govora kojima su utvrdile da mladi jako malo poznaju ili uopće ne poznaju Gotovca, ali i izrazile svoju želju da znaju više o takvim velikanima svoje prošlosti i na potrebu da se više sadržaja o Gotovcu uvede u formalno obrazovanje i školske udžbenike.
U raspravi koju je moderirala izv. prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac kroz osobna svjedočanstva i analiziranjem Gotovčevih djela istaknuto je kako je vizija i ideja o svijetu i konstruktivnim načinima upotrebe govora i riječi u tom svijetu, koju Gotovac zagovarao, vrlo aktualna i danas. Naglašeno je kako čudi da se o njemu malo progovara u javnom prostoru s obzirom na potencijal koji Gotovčev život i sadržaj u njegovim knjigama ima za našu sadašnjost. S obzirom na duhovnu i vjerničku dimenziju koju je Gotovac u svojim djelima naglašavao, a kroz svoju žrtvu i društveno zalaganje i konkretno živio, primijećeno je da mu je Hrvatsko katoličko sveučilište zapravo pravi dom te da treba i dalje nastaviti s promicanjem njegova djela upravo ovdje.
Nakon rasprave, izv. prof. dr. sc. Jasna Ćurković Nimac izrazila je zahvalnost prof. dr. sc. Simoni Šandrić Gotovac koja dugi niz godina radi na promociji lika i djela Vlade Gotovca. Obraćajući se prisutnima i izražavajući zahvalnost rektoru prof. dr. sc. Željku Tanjiću, pročelniku Odjela za komunikologiju prof. dr. sc. Jerku Valkoviću i Hrvatskom katoličkom sveučilištu, prof. dr. sc. Šandrić Gotovac bila je posebno dirnuta sudjelovanjem i zauzetošću mladih iz Čitateljskog kluba koji su, kako je naglasila, budućnosti i jamac prenošenja Gotovčeve ideje. Okrugli stol moderirala je magistra komunikologije Matea Vidulić, asistentica na Odjelu za komunikologiju, koja je ujedno idejna začetnica i voditeljica studentskog Čitateljskog kluba te je mentorirala studentske eseje i pripremila studente za recitiranje Gotovčeve poezije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
