Izložba Josipa Seissela ‘3C i tričarije’; radovi iz fundusa Donacije Silvane Seissel

U Galeriji sv. Krševana u Šibeniku otvorit će se u četvrtak, 16. listopada u 19 sati, izložba Josipa Seissela pod nazivom “3C i tričarije”. Predstavljeni radovi su iz fundusa Donacije Silvane Seissel MSU-u, a razgledati se mogu do 2. studenoga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Glavninu likovnog stvaralaštva arhitekta i urbanista Josipa Seissela predstavljaju nadrealistički radovi nastali u razdoblju od gotovo pola stoljeća. Uspostavivši prve kontakte s Bretonovim pokretom još tijekom studijskog boravka u Parizu 30-ih godina prošlog stoljeća, automatizam, snovito, podsvjesno i enigmatsko ostat će njegova trajna preokupacija kroz sve stvaralačke cikluse od ratnih fantazmagoričnih prikaza stanja tjeskobe, strepnje i straha do poslijeratnih poetsko nestvarnih vizija prirode. Nadrealističku problematiku oslikovljavanja riječi rastavljanjem na slogove i stvaranje novih vizualnih prikaza odabrao je za svoju trajnu preokupaciju. Rebusi i kroptogrami tanka su nit poveznica kroz izniman opus koji je dugi niz godina bio nepoznat javnosti.

Za prvo predstavljanje Seisselovog likovnog stvaralaštva u Šibeniku odabrana je njegova antologijska serija od 19 verbo-vizualnih radova u akvarelu, tušu i temperi koja je objedinjena u ciklus pod nazivom 3C i tričarije. Rad na seriji koja se s pravom svrstava u vrhunski domet hrvatskog nadrealizma započinje 1939. godine kada nastaje Trica br. 1 (Pas-tica na o-pas-noj aleji St. Germain). Slijede ju iste godine Trica br. 2 (Pop-lava riba-rit po-vo-dim), Trica br. 3 (Dvo-riti dvo-riti), Trica br. 6 (Prozor-čiča mara-mica), Trica br. 7 (Po-bijednik po-drug), Trica br. 8 (Red-kosti rastu-žene), Trica br. 9 (Kolo-rit trah-tur), Trica br. 13 (Veš-tica uva-žena), Trica br. 15 (Leti-lice iznad Kopriv-nice), Trica br. 16 (Obraz-ovan pol-ovan), Trica br. 17 (Rastu-žene ratu-mač)i, Trica br. 18 (Kos-mati tro-šilac), Trica br. 19 (Kraj-obraz po-čela po-nosa). Iz 1940. samo je akvarel Trica br. 4 (Po-gaćica ura-štene). Dalje slijede Trica br. 14 (Gol-ubica krila-tica) iz 1942/43., Trica br. 12 (Ura-dim usta-šiti) iz 1943, Trica br. 11 (U snu san) iz 1948., te Hram na gori (Trica br. 5) i Trica br. 10 (Leda truba limena), obje iz 1957. godine. Cijeloj seriji Trica i tričarija naposljetku dodjeljuje redne brojeva i naslove u obliku kriptograma, piše rimovana enigmatska objašnjenja u stihovima čime 1958. godine završava ciklus.

U seriji 3C i tričarije vokabular nadrealizma kao podsvjesno, enigmatsko i začuđujuće duhovito uklapa u sistem igranja riječima, rastavljajući ključni pojam naveden u naslovu na značenjski smislene slogove koje potom vizualno interpretira, sastavlja novu sliku, čime traži ponovno detaljno iščitavanje i analiziranje svakog dijela kompozicije da bi se otkrilo skriveno ili višeslojno značenje. Kod svih je crteža zamjetno karakteristično igranje simbolima, te verbo-vizualno povezivanje riječi i prikaza gdje u najvećem dijelu slučajeva već bivaju ponuđeni odgovori na autorova duhovita oslikovljena poigravanja. Proizlazi da je polazište zapravo mentalni proces – umjetnost u verbovizualnom povezivanju riječi i slika. Smisao se pronalazi tek u preslagivanju slika i simbola poštujući zahtjeve autora koji računa na stanovita predznanja u vidu poznavanja popratnih tekstova kako bi se mentalno zaokruženim opservacijama i aluzijama ironična i duhovita priča mogla zatvoriti u smisleno nesmislenu cjelinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Inventar verbo-vizualnog slogarija nastalog tijekom rada na Tricama i tričarijama nadrast će prvobitnu seriju i postat će originalan inventar Seisselovog likovnog stvaralaštva. Uostalom, kako je svojedobno i sam izjavio: Moj interes za nadrealizam nije se nikada prekinuo, ostao sam u taj pokret nesretno zaljubljen, sve do danas. Od tada su u mojim slikarskim pokušajima naročito mjesto zauzele riječi, njihovo rastavljanje i spajanje proizvodi neočekivane slike, i ta alkemija riječi može da zarobi.”, govori o izložbi kustosica Ivana Kancir.

Izložba je ostvarena suradnjom MSU-a i Galerija sv. Krševana u Šibeniku.

Životopis Josipa Seissela

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Josip Seissel, arhitekt, urbanist, slikar i pedagog rođen je 1904. u Krapini. Diplomirao je arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Zagrebu. Kao arhitekt i urbanist radio je na zagrebačkom Arhitektonskom fakultetu, sudjelovao je i bio nagrađivan na gotovo svim važnijim urbanističkim natječajima bivše države. Usporedno sa službenom urbanističkom karijerom, međutim, cijelog se života bavio i likovnim stvaralaštvom te je za sobom ostavio velik crtački i slikarski opus.
Pod pseudonimom Jo Klek sudjelovao je u avangardnom pokretu vezanom uz časopis Zenit, smatra ga se utemeljiteljem hrvatskog konstruktivizma i pionirom nadrealizma, a u povijesti umjetnosti trajno se upisao kao autor kolaža PAFAMA, prvog apstraktnog djela u hrvatskoj umjetnosti.

Umro je u Zagrebu 1987. godine.

Donacija Silvane Seissel predstavlja osobnu ostavštinu Josipa Seissela, a obuhvaća gotovo sve značajnije faze i umjetničke preokupacije autora kako s područja likovnog stvaralaštva tako i radova s područja s arhitekture i urbanizma. Od 1993. godine o Donaciji Silvane Seissel, umjetničkoj zbirci u vlasništvu Grada Zagreba, skrbi Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu.
Josip Seissel_1

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.