Božje milosrđe u trima monoteističkim religijama – židovstvu, islamu i kršćanstvu, odnosno u svetim spisima triju monoteističkih religija – Tori, Kur’anu i Bibliji bila je tema korizmene tribine održane u četvrtak na Hrvatskome katoličkom sveučilištu (HKS).
Temu su brojnim okupljenim studentima i zainteresiranim posjetiteljima posredovali glavni rabin Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dr. Kotel Da-Don, predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i zagrebački muftija dr. Aziz ef. Hasanović i profesor biblijskih znanosti na Katoličkome bogoslovnom fakultetu (KBF) Sveučilišta u Zagrebu dr. Božo Lujić, a tribinu je moderirao prorektor za organizaciju i poslovanje HKS-a prof. dr. Gordan Črpić.
Bog je prvenstveno milosrdan – suglasni su izlagači
Bog je prvenstveno milosrdan, suglasni su trojica izlagača. Rabin Da-Don navodi kako je Bog svoje milosrđe iskazao Mojsiju za čiji grob nitko ne zna pa je tako, rekao je, “Talmud zaključio da je Bog vodio Mojsijev sprovod od početka do kraja”. Kako je objasnio Da-Don, za Židove je pokopati nekoga istinski milosni čin upravo zato što ga pokojnik ne može uzvratiti.
Muftija Hasanović napomenuo je kako u Kur’anu ima 99 lijepih imena za Boga, a od njih 24 imena izravno su povezana s Božjim milosrđem. Tim lijepim imenima, rekao je Hasanović, muslimanski vjernici zazivaju Boga i njima mu se obraćaju, a svaki vjernik i vjernica svaki svoj čin i posao počinju zazivom “U ime Boga milostivoga i samilosnoga” i to ne mogu i ne smiju propustiti.
Tema Božjega milosrđa velika je i zahtjevna, rekao je profesor Lujić koji ističe kako se gotovo može reći da su ‘definicija Boga’ riječi iz Knjizi Izlaska, poglavlje 34. retci 6 i 7 – “Jahve prođe ispred njega te se javi: “Jahve! Jahve! Bog milosrdan i milostiv, spor na srdžbu, bogat ljubavlju i vjernošću, iskazuje milost tisućama, podnosi opačinu, grijeh i prijestup, ali krivca nekažnjena ne ostavlja nego kažnjava opačinu otaca na djeci – čak na unučadi do trećega i četvrtog koljena”.
Različitost Božjega i ljudskoga djelovanja, treba li uvijek biti milosrdan
Božje i ljudsko djelovanje različito je o čemu, po Lujiću, jasno govori “književni i teološki biser – Knjiga proroka Jone” koja svjedoči o prorokovu bijegu od Milosrdanoga Boga jer Jona ne osjeća milosrđe prema narodu koji je njegovu narodu neprijateljski, a Bog ga šalje da upravo tamo – u Ninivu da prorokuje.
Prof. Lujić se posebice osvrnuo na 4. poglavlje knjige u kojemu se, rekao je, jasno vidi kako Jona ne može razumijeti Božje milosrđe iako je izvršio ono što je Bog od njega tražio. Ipak, primjetio je Lujić, na kraju Knjige proroka Jone ostaje otvoreno pitanje – tko je bio u pravu Bog ili Jona.
Rabin Da-Don osvrnuo se na riječi iz Talmuda kako ne smijemo biti milosrdni prema onome tko je okrutan i živi od strah što ga u drugima izaziva, a radi našega milosrđa neće postati milostiv. Ali, objasnio je, nalazimo se na ‘opasnom’ terenu kada trebamo definirati što to znači biti okrutan i kako za okrutnost odrediti kaznu.
Muftija Hasanović istaknuo je, pak, kako je jedno od “lijepih imena za Boga u Kur’anu da je Sudac i Pravedni, koji traži da se dobročinstvo uzvrati, a loše djelo oprosti”. Dodao je kako u Kur’anu postoje i odredbe gdje vrijedi odmazda, ali se i kaže da oprostiš ako ikako možeš.
Budući da je tribina priređena u ozračju izvanredne Svete godine Božjega milosrđa što ju je 8. prosinca prošle godine proglasio papa Franjo, ef. Hasanović osvrnuo se na razgovor koji je s papom Franjom vodio u Vatikanu rekavši kako “nije susreo nikoga tko je tako usredotočen na onoga tko mu se obraća kao što je to papa Franjo”.
Treba li se religija ograditi od politike?
Jedno od pitanja postavljenih u raspravi bilo je i treba li se religija ograditi od politike, a na to pitanje rabin Da-Don jasno je odgovorio kako se religija ne bi trebala baviti politikom i obratno, ali i dodao kako “ljudi najviše govore o onomu što najmanje poznaju – religiji i politici”, a smatra i kako politiku ne bi trebali voditi mladi ljudi.
U odgovoru na to pitanje ef. Hasanović, koji je završio i KBF a i ističe kako ga je taj studij obogatio, podsjetio je na riječi iz predavanja kardinala Josipa Bozanića na Katoličkome pastoralnom tjednu kako je “sve politika, a politika nije sve”.
Profesor Lujić smatra, pak, kako je to vrlo teško pitanje te da kršćanstvo nije društveni sustav, ali utječe na stvaranje društvenoga sustava, istaknuvši kako je Biblija prvenstveno filozofsko-antropološko djelo. Dodao je da ima i dobrih političara te da nitko od nas nije isključivo ‘crn’ ili ‘bijel’ već smo svi zapravo ‘šareni’.
