Članovi Stalnog vijeća HBK susreli su se s poglavaricama članicama Hrvatske unije viših redovničkih poglavara i poglavarica u utorak, 17. veljače 2015., u velikoj dvorani HBK u Zagrebu. Nakon pozdrava Predsjednika HBK mons. Želimira Puljića okupljenima se obratila i dopredsjenica HUVRPP.-a časna majka Miroslava Bradica, te predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života mons. Mate Uzinić.
Budući da je u tijeku Godina posvećenog života koju je papa Franjo proglasio povodom 50. godišnjice dekreta “Perfectae caritatis”, predsjednik HBK mons. Želimir Puljić naveo je ukratko papine ciljeve ove godine: “Sa zahvalnošću spominjati prošlost, s nadom prigrliti budućnost, te s oduševljenjem živjeti sadašnjost”. Uz taj trostruki cilj Godine posvećenog života mons. Puljić je napomenuo i papina očekivanja s tim u svezi. Tako on očekuje da među Bogu posvećenim osobama ”vlada radost” i da ne bude tužnih lica; da Bogu posvećene osobe ”budu proroci svoga vremena”, te da nemaju drugih interesa osim Božjih i da budu na strani siromaha i nezaštićenih. Posebice pak papa očekuje da Bogu posvećene osobe njeguju i stvaraju ”duhovnost zajedništva”, te da ”ogovaranja, zavist, ljubomora i drugi antagonizmi ne smiju imati mjesta u samostanima”. On uz to želi da svi kršćani, a posebice Bogu posvećene osobe, iziđu i pođu na ”egzistencijalne periferije” gdje su ljudi koji su izgubili nadu, brojne obitelji u teškoćama, djeca i mladi kojima je oduzeta budućnost. Dakle, pojedinci koji traže smisao života i žeđaju za Bogom. To su poticajne misli koje su trajno nadahnuće, ne samo u Godini posvećenog života, rekao je mons. Puljić.
Imajući u vidu da je papa Franjo, na prijedlog Međunarodne Unije viših redovničkih poglavara i poglavarica, odredio da se ove godine uz spomendan svete Jozefine Bakhito (8. veljača 2015.), na svjetskoj razini ”moli za oslobođenje od svake vrste ropstva, te razmišlja i djeluje protiv trgovine ljudima”, na susretu je časna sestra Stanka Oršolić održala kratko predavanje o ”iskustvu volontiranja i rada sa žrtvama trgovine ljudima”. Toj važnoj temi trgovine ljudima, koju papa naziva ”zločinom protiv čovječnosti”, on je u svojoj Poruci za Svjetski dan mira ove godine naveo taksativno razne kategorije ropstva: selioce koji žive i rade u uvjetima nedostojnim čovjeka; osobe prisiljene na prostituciju, seksualne ropkinje i robove; žene prisiljene na udaju ili prodaju temeljem dogovorene ženidbe. ”Ne mogu ne misliti i na one maloljetne i odrasle”, veli papa, koji su žrtva trgovine ljudskim organima, ili su prisiljeni na vojačenje, prosjačenje, na proizvodnju ili prodaju droge, ili pak prikrivene oblike međunarodnog posvajanja”. Papa spominje na kraju i žrtve otmice koje u zatočeništvu drže terorističke skupine i prisiljavaju ih da se bore na njihovoj strani ili ih iskorištavaju kao robove. Mnogi od njih bivaju više puta prodavani, mučeni, sakaćeni ili ubijani.
Može nam izgledati čudno, rekao je u svom pozdravu mons. Puljić, da se u XX. stoljeću društvo mora boriti protiv ropstva kad je ono već davno zakonski zabranjeno. Dubrovačka Republika je to učinila među prvima u Europi, pa je prije 600 godina zabranila trgovinu ljudi. No, podatci međunarodne organizacije rada (ILO) i Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC), rekao je mons. Puljić, govore kako u svijetu danas ima oko 35 milijuna žrtava ropstva, od čega su više od 60% žene i maloljetnici. A prema istim informacijama svake godine oko 2,5 milijuna ljudi postaju nove žrtve modernog ropstva. To je zapravo potaknulo papu Franju da za 8. veljače ove godine pozove na molitvu i razmišljanje o toj problematici.
Na susretu članova Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije i članica Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica s. Stanka Oršolić, članica družbe Sestara ”Naše Gospe”, govorila je o svom iskustvu volontiranja i rada sa žrtvama trgovine ljudima. Taj je projekt u tijeku, a cilj je kako se vjerske zajednice u Hrvatskoj mogu uključiti i pomoći oko ove problematike. Jer, od modernog oblika ropstva nije izuzeta niti jedna zemlja u svijetu, pa ni Hrvatska u kojoj procjenjuju da je oko 15.000 osoba. Ovoj problematici osobiti je doprinos dao papa Franjo, veli sestra Stanka, koji je raznim inicijativama u nekoliko navrata okupio stručnjake i vjerske vođe iz cijelog svijeta, kako bi o tome zajedno razgovarali i donijeli načine suzbijanja ovog problema i tako spriječili ili okončali moderne oblike ropstva. Na kraju izlaganja sestra Stanka Oršolić predstavila je ideju Svjetskog dana molitve protiv trgovanja ljudima, kao i zaštitnicu sv. Josephinu Bakhitu. Sudionici susreta postavljali su pitanja u svezi s izloženom temom, a onda razgovarali o različitim iskustvima i prijedlozima za obilježavanje Godine posvećenog života u pojedinim mjestima i okolnostima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
