Izložba “Miranda – holokaust Roma” govori o kulturi romskoga naroda, ali i o njegovu stradanju tijekom Drugoga svjetskog rata što je teret svih europskih zemalja, istaknuo je saborski zastupnik Veljko Kajtazi otvarajući u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) tu međunarodnu putujuću izložbu finskoga umjetnika i jednoga od napoznatijih romskih književnika u svijetu Veija Baltzara.
Stradanja Roma činjenica su koju moramo ponavljati kako se više ne bi ponovila, ustvrdio je Kajtazi koji je izložbu otvorio u svojstvu izaslnika hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Kao saborski zastupnik podsjetio je da je Hrvatski sabor službeno prepoznao 2. kolovoza kao Nacionalni praznik Roma i inicijator je Svjetskoga dana romskoga jezika koji je priznao i UNESCO, te istaknuo da se i treći romski praznik, Svjetski dan Roma, u Hrvatskoj obilježava na najvišoj razini.
Savez Roma – prvo kvalitetno i organizirano djelovanje, nova stranica za Rome u Hrvatskoj
Prvi put nakon sedam desetljeća Romi na ovim prostorima djeluju organizirano i kvalitetno u Savezu Roma u Republici Hrvatskoj “KALI SARA” i ostvaruju suradnju s institucijama, ocijenio je Kajtazi. Važnim i gotovo simboličkim ocijenio je i podatak da su, prvi put u nedavnom popisu stanovništva, Romi dosegnuli broj koji su imali prije Drugoga svjetskog rata.
Kajtazi se nada da će i vrijeme pokazati da se u svim spomenutim procesima “otvorila i nova stranica Roma u Hrvatskoj te da će u budućnosti biti još i više međunarodnih projekata kako što je ova izložba koje su Romi ostvarili u suradnji sa svojim prijateljima”.
Pokrovitelj izložbe je Hrvatski sabor, a izaslanica predsjednika Sabora dr. Irena Petrijavčanin Vuksanović posvjedočila je da se Hrvatski sabor rado odazvao pozivu NSK da bude pokrovitelj izložbe jer, rekla je, “prepoznaje važnost ove intrigantne inicijative i humanoga cilja da se tragična tema stradanja čovjeka i cijeloga naroda – holokaust približi današnjim ljudima kroz umjetničku prezentaciju, koja ima i naglašen edukativni aspekt, kako se slična tragedija ne bi više nikada ponovila”.
Petrijavčanin Vuksanović podsjetila da je, prema procjenama, tijekom Drugoga svjetskog rata u Europi ubijeno oko milijun Roma ali je, ustvrdila je, unatoč tom podatku njihova žrtva marginalizirana kako u obrazovnim programima, tako i u obilježavanju stradanja, a ta se nepravda počela ispravljati tek posljednjih godina. Napomenula je kako službeni podatci o stradanju Roma variraju od države do države i podsjetila kako je na području bivše Jugoslavije živjelo prije Drugoga svjetskog rata oko stotinu tisuća Roma, a za rata pogubljeno ih je 90 tisuća, odnosno oko 90 posto, što je i jedan od najvećih postotak stradanja među europskim državama.
Baltzar: Govori izvrsni, osjećam da govornici stoje iza svojih riječi
Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja mr. Hrvoje Šlezak ukazao je, među ostalim, na potrebu edukacije mladih da je poštivanje drukčijih osnova modernoga društva što je, ocijenio je, osobito važno u kontekstu porasta nasilja među mladima. Šlezak je pozvao sve romske predstavnike da nastave uspješnu suradnju s Ministarstvom jer je, uvjeren je, dijalog jedini put kojim se može postići napredak.
Kako je rekao državni tajnik u Ministarstvu kulture dr. Ivica Poljičak, koncepcija izložbe “Miranda – holokaust Roma” na tragu je ciljeva koje je postavio UNESCO, a među kojima su poštivanje različitih kultura i dijalog među njima.
Finski veleposlanik Timo Rajakangas podsjetio je da Romi u Finskoj žive pet stoljeća i danas uživaju svu pravnu jednakost ali, smatra veleposlanik, pravu jednakost u praksi tek trebaju doživjeti.
Autor izložbe, svestrani umjetnik i jedan od osam savjetnika za kulturu finskoga predsjednika Veijo Baltzar rekao je kako je čuo izvrsne govore, a osjeća i da govornici stoje iza svojih riječi.
U kraćem predavanju osvrnuo se na svoje djetinjstvo u Finskoj rekavši kako su, “s obzirom na tadašnje stvarno siromašne materijalne uvjete života, Romi danas milijunaši”. Ali, ustvrdio je ta dimenzija nije bitna, bitno je biti svjestan svog identiteta, a kako je rekao, on je ponosan na svoj ciganski identitet.
Balzar je ocijenio kako prijepori o tomu treba li njegov narod zvati Romi ili Cigani nisu u interesu njegova naroda. Ustvrdio je kako su žrtve Drugoga svjetskog rata bili obični ljudi, te da ni danas nije ništa drukčije, samo što su sadašnji političari inteligentniji i time uspješniji u načelu ‘podijeli pa vladaj’.
Izložba se zagrebačkoj publici predstavlja u organizaciji finske Kreativne udruge za umjetnost i kulturu DROM i NSK-a, a početak njezine međunarodne turneje ujedno je i početak međunarodnoga putujućeg projekta “Kroz Mirandine oči 2017.–2018.” u sklopu kojega se izložba i organizira. Potporu održavanju izložbe u NSK dali su i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske te veleposlanstvo Republike Finske.
Na molbu organizatora nazočni su se odazvali njihovu pozivu i potpisali su peticiju da projekt “Kroz Mirandine oči” postane sastavni dio obrazovnoga programa.
Za glazbeni ugođaj romske glazbe bili su zaslužni kvartet DUDA 2 te finski ansambl Ludvig XIV. u kojemu je nastupio i Veijo Baltzar, a izveli su cigansku baladu “Polja tuge”.
Izložba će u NSK biti otvorena do konca kolovoza, a glavna ravnateljica dr. Tatijana Petrić pozvala je sugrađane i njihove goste da u što većem broju razgledaju izložbu koju će vidjeti i građani dvadesetak europskih zemalja, a u proljeće 2018. bit će postavljena i u Europskome parlamentu u Bruxellesu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
