Objavljena knjiga ‘Kosinjska tiskara’ Ivana Mancea koja rasvjetljava povijest Kosinja; ne propustite predstavljanje

U prodaji je knjiga ”Kosinjska tiskara” autora dr. sc. Ivana Mancea koja donosi istraživanje o pretpostavljenom radu prve i najstarije tiskare u Hrvata, proizašlo iz obranjene doktorske disertacije autora s najvećom pohvalom za izuzetno izvrsne radove (summa cum laude), u području srednjovjekovne povijesti na Sveučilištu u Zagrebu.

Knjiga: Kosinjska tiskara, u B5 formatu na 750 stranica donosi najnovije povijesne elemente i saznanja o Kosinju u Lici kao najizglednijem mjestu dotiskivanja naše prve tiskane knjige, Misala po zakonu rimskoga dvora od 22. veljače 1483. te potom i Brevijara po zakonu rimskoga dvora iz vjerojatno 1490. (ne 1491.) godine.

Predstavljanje knjige ‘Kosinjska tiskara’

Prvo predstavljanje knjige održat će se u Gornjem Kosinju 16. rujna u 16 sati u O.Š. Anža Frankopana. Dan kasnije, 17. rujna predstavljanje knjige bit će u Donjem Kosinju u Crkvi sv. Ivana Krstitelja nakon mise u podne.

29. rujna knjiga će biti predstavljena u Zagrebu i to na 27. Međunarodnoj konferenciji tiskarstva, dizajna i grafičkih komunikacija na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Knjigu koja predstavlja značajan doprinos rasvjetljavanju povijesti Kosinja i kosinjske tiskare možete kupiti ovdje.

Kako i danas postoje različita stajališta oko lokaliteta naše prve tiskare – istraživači zastupaju teze o Veneciji, Modrušu, Izoli, Roču, Kosinju, itd. – zbog hrvatskog ugleda u svjetskoj inkunabulistici moramo ponuditi nova saznanja koja mogu pomoći u rješavanju ovog vrlo važnog kulturno-povijesnog pitanja, kaže autor dr. sc. Ivan Mance.

>O bogatoj povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (1): Mjesto prve glagoljske tiskare?

>O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (2): Tko je bio Broz Žakan, učitelj popova glagoljaša?

>O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (3): Što kriju neistraženi arheološki lokaliteti?

>O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (4): Evo njegovih glagoljskih spomenika!

Kosinj i glagoljica

Kao mogući lokaliteti naše prve tiskare u literaturi se navode: Venecija, Modruš, Istra (Roč i/ili Izola) i Kosinj. Koja je snaga argumenata svakog pojedinog lokaliteta te na čemu se temelje indicije i pokazatelji za svaki predloženi lokalitet?

Što za kosinjsko glagoljaštvo i pretpostavljeni rad naše prve tiskare znače fragmenti Kosinjskog rukopisnog misala iz početka 14. stoljeća – po prvi puta ubicirani izvan svake sumnje u Kosinj upravo u ovom istraživanju? Isto tako, kakvu vrijednost ima malo poznati Kosinjski zbornik Tomaša Petrinića iz 1503. godine napisan u Banj Dvoru – srednjovjekovnom zaselku Kosinja?

Što nam govori zapis Ambroza Kacitića u Novakovom misalu iz 1368. godine, napisan 15. studenog 1482. godine na zadnjoj stranici Novakovog misala – pozicioniran odmah iznad poznatog zapisa đakona Jurija? Koji je njegov značaj i na koji način je taj zapis povezan sa radom naše prve i najstarije tiskare, ali i sa svim slijepim otiscima u našoj prvoj tiskanoj knjizi, Misalu po zakonu rimskoga dvora – otisnutog 22. veljače 1483. godine?

Kada je, koliko dugo i gdje u Kosinju egzistirala crkva sv. Jeronima te kakav značaj ima sv. Jeronim za Kosinj? Zašto su kosinjske crkve mijenjale svoja imena?

Kosinjska tiskara

Je li sadržajno ispravan povijesni izvor tzv. Opis Like i Krbave iz 1695. godine u kojem se spominju glagoljski brevijari otisnuti u gradu Kosinju? Gdje je mikrolokalitet grada Kosinja? Da li je tzv. Kosinjski brevijar otisnut 1490., 1491. ili 1492. godine i što nam to govori o mogućem radu Kosinjske tiskare?

Tko je rođeni Kosinjan iz Dubovika – srednjovjekovnog zaselka Kosinja, danas oko sela Vukelići u Donjem Kosinju – đakon, kasnije svećenik i javni bilježnik, pavlin, stručnjak za hrvatski crkvenoslavenski jezik i glagoljicu, poznavatelj bosančice i latinskog jezika, vrhunski srednjovjekovni intelektualac Ambroz (Broz) Kacitić od plemena Kolunića i koja je njegova uloga u pretpostavljenom radu Kosinjske tiskare?

Što predstavlja slijepi tisak (utisnuta slova bez boje, njem. Blindruck, engl. blind press, blind printing) koji dolazi u svim primjercima naše prve tiskane knjige uvijek istog sadržaja te identičnog broja otisnutih znakova, a koji se nalazi na pet različitih stranica Prvotiska, u devet pozicija – ukupno 340 znakova? Je li kroz njih Ambroz Kacitić ostavio svoj potpis i trag u našem Prvotisku, koristeći metodu svojevrsnog srednjovjekovnog kodiranja?

Što nam govori analiza 225 povijesnih karti od 15. do 19. stoljeća koje donose Kosinj? Koja je uloga povijesne kartografije i kosinjskih kartografskih toponima u definiranju povijesne važnosti Kosinja?

Odgovore na ova i još mnoga druga pitanja – kojima se Kosinj i Kosinjska tiskara čvrsto pozicioniraju na karti najstarijih tiskara svijeta – potražite u ovoj knjizi!

O autoru knjige ‘Kosinjska tiskara’

Ivan Mance rođen je 29. lipnja 1975. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Visokoj školi za sigurnost u Zagrebu diplomirao je 2005. godine i stekao zvanje diplomirani inženjer sigurnosti, smjer: zaštita na radu. Magistrirao je na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine, na znanstvenom magistarskom studiju s temom: Prisutnost koncepta CRM-a u poslovanju trgovačkih društava za zaštitu na radu i mogućnost njegovog sustavnog uvođenja. Na doktorskom studiju povijesti Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu doktorirao je 2023. godine s temom: Hipoteza o Kosinjskoj tiskari – informacijsko-povijesna analiza, s najvećom pohvalom za izuzetno izvrsne radove (summa cum laude).

Profesionalno se 26 godina bavi poslovima integralne sigurnosti (zaštita na radu, zaštita od požara, zaštita okoliša, tjelesno-tehnička zaštita), kontinuirano je trinaest godina rukovodio predmetnim poslovima kao voditelj Službe zaštite na radu u Intereuropa te potom u HP – Hrvatska pošta. Danas je vlasnik mikro tvrtke Kosinj konzalting kroz koju i dalje obavlja poslove integralne sigurnosti.

Na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, gdje je držao kolegij Zaštita na radu u laboratoriju, studij Sanitarno inženjerstvo, izabran je u nastavno zvanje predavača u području tehničkih znanosti. Stručno se usavršavao veći dio radnog vijeka završivši cijeli niz državnih i međunarodnih certificiranih programa, od kojih izdvajamo važnije: državni stručni ispit za stručnjaka zaštite na radu; državni stručni ispit za odgovornu osobu za zaštitu od požara; državni stručni ispit za voditelja tima za izradu procjene ugroženosti od požara; vatrogasni časnik I. klase; interni auditor prema normi EN ISO 14001:2004(9); Lead auditor prema normi BS OHSAS 18001:2009; Lead auditor prema normi ISO/IEC 27001:2013.

Poviješću Kosinja, poglavito u kontekstu lokaliteta prve tiskare u Hrvata krajem 15. stoljeća, bavi se više od petnaest godina, o čemu je napisao i objavio knjige: Kosinj – izvorište hrvatske tiskane riječi (2013.), Vinogradi u Kosinju (2019.) i Kosinjska tiskara – povijesna, informacijska i kartografska studija (2023.). Na temu Kosinja objavio je preko dvadeset stručnih i novinskih članaka. Suautor je u još dvije knjige: Crkva hrvatskih mučenika na Udbini – od ideje do ostvarenja (2016.) te Leksikon Ličana (2017.), dok je uređivao tri knjige: dvije zbirke pjesama Milana Bošnjaka, Zelenoplavo (2103.) i Neuki letači (2013.) te zbirku priča i pjesama Mile Mudrovčića: Ličke priče ispod Velebita (2020.).

Autor je ili suautor ukupno 51 rada, od čega je uz spomenute knjige, trinaest znanstvenih, osam stručnih i 22 ostalih radova. Bio je u organizacijskim odborima više znanstveno-stručnih konferencija i simpozija iz područja integralne sigurnosti, kao i član Programsko-organizacijskog odbora 1. znanstveno-stručne konferencije Kosinjska dolina jučer, danas, sutra – održane u Gornjem Kosinju, 30. rujna 2022.

Član je više državnih i međunarodnih udruga, od kojih izdvajamo dvije važne za hrvatsku historiografiju: Društvo prijatelja glagoljice (član od 2015.); Znanstveno i kulturno društvo Kosinj (suosnivač i glavni tajnik od 22. veljače 2022.). Za svoj dosadašnji rad uvršten je u biografsku enciklopediju Who Is Who u Hrvatskoj (2012.). Nagrađen je državnim priznanjem za postignuća u zaštiti života i zdravlja radnika na radu te unaprjeđenje sustava zaštite na radu u RH (2015.).

Znanstveno-istraživački i stručni interes gradi u području srednjovjekovne hrvatske povijesti s naglaskom na povijest Like i hrvatsku inkunabulistiku, informacijske znanosti i integralnu sigurnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa