Prof. dr. sc. Stanko Uršić u posljednjem broju prosinačke kršćanske revije Kana bavi se aktualnim pitanjem besmislenog uništenja Kosinja.
Dio članka uz odobrenje izdavača prenosimo u nastavku.
U korist vlastite štete – Suverenost i bezgranična glupost uništenja Kosinja
Kosinjanima za Božić, A.D. 2022.
„Dakle, bezgranična je besmislica tvrdnja da se sprječavaju poplave, kada se naprotiv radi sasvim suprotno te se potpuno poplavljuje i uništava Gornji Kosinj, a što nije bilo nikada u povijesti. Pri tome treba imati na umu da način na koji se to radi ne isključuje ekstremne poplave nizvodno od predviđene akumulacije, ekstremnije nego dosadašnje.“ Tako će inženjer Branimir Pinčić, projektant dodatne gradnje hidroenergetskog sustava Senj, čiji bi projekt, nasuprot suludom, sada u provedbi, inače „slavnoj“ po nedavnom razvaljivanju i prekopavanju stoljetnog groblja u Kosinju, potpuno očuvao i unaprijedio i Kosinj i cijelu dolinu, i nikakvoga suludog iseljavanja, ljudi iščupanih sa stoljetnih ognjišta ne bi ni bilo. I ne bi se bacilo uludo i uzalud, pet-šest, a vjerojatno i više milijardi kuna za nula dobivenih kilovatsati električne energije. Ima o tome još mnogo, ovdje sve ne stane, dio se može naći i u katoličkom tisku, nedavno.
> Bivši gradonačelnik Otočca otkrio: HEP je razmatrao alternativu potapanju Kosinja, a onda je Most izletio iz Vlade…
>Veliki intervju s Ivanom Manceom, istraživačem kosinjske povijesti: Što sve Hrvatska gubi ako Kosinj ode pod vodu?
Malo je reći da će se s tim složiti svaki razuman čovjek koji pažljivo i temeljito prouči dokumentaciju i planove i sadašnju rabotu glede projekta tzv. hidroenergetskog sustava Kosinj, s jedne strane, i teško objašnjivo odbačeni projekt spomenutoga čovjeka, s druge strane. I da, s golemom gorčinom i ne manjim gnjevom.
(…)
Bit tragičnog promašaja
Bit problema, barem dok se raspravlja samo o pitanju dobivanja novog izvora električne energije, jest u činjenici da bi od fantomske HE Kosinj zbog koje se namjeravaju uništiti i Kosinj i kosinjska dolina, dobitak nove energije u sumi sustava HE Senj bio ravan nuli. Dok bi cijena te ništice bilo iseljavanje Kosinja. I usto, milijarde kuna bačenih u vjetar. Štoviše, moguće je da bi nova bilanca sustava HE Senj bila čak i negativna, manja od nule.
Naime, budući da je teorijski moguće ondje dobiti 170 milijuna kWh (a nikako 320, kao što netočno donosi HEP-ova stranica), dok „dug“ vode, prema europskoj Natura 2000 za biološki minimum okolnih ponora etc. (prema studiji utjecaja na okoliš), odgovara ekvivalentu 50 milijuna kWh, dok bi gubitci zbog isparivanja vode u jezeru bili 30 milijuna kWh te gubitci zbog krškog terena vjerojatno oko 90 milijuna kWh (podatci dobiveni u usporedbi s akumulacijom Krušćica u istom sustavu HE Senj), to je jedino što treba očekivati.
> Kosinjski župnik za Narod.hr: Groblja se devastiraju bez pijeteta, nadležni se ne očituju o uništenju spomenika i ljepota…
> Mještani Kosinja jasno protiv potapanja njihova kraja: Evo što poručuje biskup Križić
I sada, za tu „fantastičnu“ bilancu treba „etnički očistiti“ stoljećima stari Gornji Kosinj i okolne zaseoke. Uništiti neusporedivo lijepo i vrijedno Kosinjsko polje. Treba „sve po zakonu“ kao što su nedavno i na javnoj raspravi u Matici hrvatskoj u Zagrebu Kosinjanima, ne trepnuvši okom, bezočno ustvrdili stanoviti predstavnici HEP-a, ljudima dati predivnu odštetu od oko dvije tisuće kuna za četvorni metar kuće (tristo eura) i dvanaest i pol kuna za četvorni metar oranice. „Odštetu“ koju oni i ne traže, njima njihove kuće i njihova zemlja ionako vrijede toliko da ih nikad i nizašto ne bi prodavali, nego žele živjeti i umrijeti u svojim kućama i svojem Kosinju.
Napokon, valjda treba „unaprijediti“ i onako tragičnu depopulaciju i prazninu Like, brisanjem stoljetnih naselja s lica zemlje. I sve to za suludo promašeni projekt i uz trošak nekoliko puta veći, u najmanju ruku, i od nedavno otkrivene megapljačke u INA-i.
> Prof. Uršić: Rasprodaja INA-e od 2003. i nadalje jedna je od najvećih hrvatskih ekonomskih katastrofa
> Prof. Stanko Uršić: Znamo li vrijednost vlastite valute i zašto Poljska euro i ne spominje?
Grad veći od pedeset tisuća duša
Nije gorka nevolja Kosinja jedina hrvatska nesreća, znaju to dobro i Kosinjani, „ne znaju“ samo bezdušni i oni koje ovdje nećemo spominjati. Novinski podnaslov, u vrijeme kad se treba barem sjetiti koja je cijena za slobodnu (i prosperitetnu) Hrvatsku plaćena u razvaljenom i spaljenom Vukovaru. O ostalom, recimo tek od Banovine do Gospića i Dubrovnika, nećemo ovdje. Dakle, novine, još o egzodusu, dok i Kosinj tjeraju u egzodus: „Od ulaska Hrvatske u EU, 52 tisuće djece emigriralo je sa svojim obiteljima samo u Njemačku, a na fakultetima je od 2013. do lani devet posto studenata manje.
>O bogatoj povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (1): Mjesto prve glagoljske tiskare?
>O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (2): Tko je bio Broz Žakan, učitelj popova glagoljaša?
>O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (3): Što kriju neistraženi arheološki lokaliteti?
>O povijesti Kosinja, kojemu prijeti potapanje (4): Evo njegovih glagoljskih spomenika!
Naslov „Nekad poželim doma, dok ne uključim hrvatske vijesti“, koliko god izgledao nezrelo i kukavički, u usporedbi s mladošću koja je ginula za Vukovar, ovdje čak, barem ponešto, možda i podmuklo novinarski, ipak treba, barem kršćanima, katolicima, biti znak. I da nije Božić pred vratima, još bi se moglo mnogo toga dodati. Ali Božić je, kršćanima, također i duboko povezan s otajstvom Svete obitelji pa onda, kršćanski nezaobilazivo i s temeljnim realitetom obitelji. Stoga, vara se tko misli, da smo Kosinj zaboravili.
Prof. dr. sc. Stanko Uršić
Članak u cijelosti potražite u tiskanom ili eIzdanju Kane.
* Prof. dr. sc. Stanko Uršić, umirovljeni je fizikalni kemičar te bivši predstojnik Zavoda za fizikalnu kemiju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu.
