Šaravanja: U Australiji živi puno Hrvata čiji je život savršen, ali tuguju za domovinom

U sklopu Dana otvorenih vrata Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, književnik i povratnik iz Australije Drago Šaravanja rekao je kako se nakon 42 godine vratio u domovinu gdje danas piše i djeluje.

“Većina Hrvata, oko 65 tisuća njih, živi u Melbourneu i Sydneyu. Tamo je najveća koncentracija. Hrvati savršeno žive, ali tuguju za domovinom. Nemojte misliti da nas dolar može usrećiti. Ja sam se želio vratiti u Hrvatsku”, rekao je Šaravanja odgovarajući na pitanje voditeljice tribine Željke Lovrenčić o njegovu životu i životu Hrvata u Australiji.

Šaravanja je rođen 1940. godine u selu Lipno nedaleko od Ljubuškog, gdje je završio osnovnu školu, odlazi na školovanje u gimnaziju isusovačkog sjemeništa u Dubrovniku. Šaravanja navodi da je nakon krvavih studentskih demonstracija u Zagrebu otišao u emigraciju 1959. godine, a kao drugi razlog spominje prezir prema ondašnjem režimu.

Navedene događaje opisao je u romanu Na drugoj strani vremena (2007.) za koji su mu Društvo hrvatskih književnika i Pasionska baština dodijelili prvu nagradu. Riječ je o trilogiji koja uključuje tri radnje. “Prva opisuje što se događalo u Jugoslaviji dok sam bio ondje i zašto smo bježali preko granice. Druga se odnosi na talijanske logore, kako smo bili tretirani i iseljeni u Kanadu, Australiju… Treća radnja opisuje što nas je dočekalo u Australiji gdje je potpuno drukčiji svijet”, rekao je Šaravanja i otkrio prisutnima simboliku naziva romana.

Naime, nakon što je u Australiji upoznao suprugu Eriku koja je podrijetlom iz Zadra, ona se zahvalila Bogu što ga je upoznala na drugoj strani vremena, a njemu je to bila inspiracija za naziv nagrađenog romana.

Erika Šaravanja nakon završetka tribine otkrila je recept njihova bračnog života: “Ako imate ljubav između sebe, bračni život trudom se dalje razvija. Onda nadopunjujete jedno drugo i to vam se tako lijepo vraća u životu. Sada razumijemo jedno drugoga mnogo bolje i što je najvažnije poštujemo razlike koje imamo. Jednostavno živimo”.

Svoje dojmove nakon tribine komentirali su i prisutni iz publike. Kipar i slikar Mile Grgas pozdravio je buduće tribine i rekao: “Ovo je posebno dobra tribina od jednog čovjeka koji je pun životnog iskustva. Književnik je koji se vinuo u hrvatsko nebo i ostaje u Hrvatskoj”.

Šaravanja je napisao i povijesne monografije Hrvati sa Snježnih planina i The Snowy and Croatians koje je objavio u Sydneyu 1999. godine, roman Idemo kući, roman Gelipter, djelo Novo odijelo, a najavljuje i nova djela u skoroj budućnosti.

Tijekom Dana otvorenih vrata, od 17. do 20. veljače, svi se zainteresirani mogu upoznati s hrvatskom kulturnom baštinom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Za one zainteresirane za knjige i publikacije koje Hrvati objavljuju izvan Domovine, u sklopu navedene manifestacije prvi je put predstavljena Zbirka inozemne Croatice.

Zbirka je utemeljena 2007. godine, a voditeljica tribine dodala je da je od 2011. dostupna korisnicima na prvom katu Knjižnice. Posebna je zbirka koja uz knjige i publikacije okuplja, registrira i promiče prijevode domaćih autora na strane jezike, kao i literaturu kojoj su tema Hrvatska i Hrvati.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: Ivan Lovrić/narod.hr