Papa Franjo ustoličio je u subotu 19 novih kardinala, pozvavši ih da se oslobode svakog suparništva i podjela, a na svečanosti je bio i njegov prethodnik Benedikt XVI., javljaju mediji.
Bio je to prvi posjet pape u miru Benedikta XVI. nekom papinskom obredu otkako se prije godinu dana odrekao papinske časti.
Papa Franjo je 13. ožujka 2013. naslijedio na Petrovoj stolici Benedikta XVI. koji je 28. veljače dao ostavku.
Na prvome konzistoriju svoga pontifikata papa Franjo ustoličio je 19 novih kardinala iz 12 država, a šesnaestorica među njima mlađa su od 80 godina i imaju pravo izbora novog Pape.
Tako su na subotnjoj svečanosti u Bazilici sv. Petra istovremeno bili sadašnji Sveti Otac, onaj prošli i potencijalni budući papa, piše Reuters.
“Kad god svjetovni mentalitet prevlada, posljedica su suparništvo, ljubomora i podjele”, rekao je papa Franjo i pozvao kardinale na jedinstvo. “Crkva vas treba, treba vašu suradnju, a još više vaše jedinstvo, jedinstvo sa mnom i među sobom”, rekao je papa Franjo.
Proglašavanjem 19 novih kardinala papa Franjo je odgovorio na novu realnost globalne Crkve i naglasio uvjerenje da ona mora više brige posvetiti siromašnima, navode analitičari zbivanja u Vatikanu. Franjo je rekao da novi kardinali dolaze iz 12 zemalja iz svakog kutka planeta “i naglašavaju dubok odnos između Rimske crkve i crkava u svijetu”.
Više je novih kardinala iz raznih svjetskih gradova “na periferiji”, kako voli reći papa Franjo, od Ouagadougoua i Abidjana, Cayesa na Haitiju i Cotabata na Filipinima preko Manague i Castriesa (Sveta Lucija) na Karibima do Perugie u središtu Italije.
Samo četvorica novih kardinala iz vatikanske su birokracije koja je dugo dominirala kardinalskim zborom. Trojica su Talijani, novi državni tajnik i ‘broj dva’ u vatikanskoj hijerarhiji Pietro Parolino, novi prefekt Kongregacije za svećenstvo Beniamino Stella te novi tajnik Biskupske sinode Lorenzo Baldisseri. On je na toj službi zamijenio hrvatskog nadbiskupa Nikolu Eterovića kojeg je Franjo u rujnu uputio za nuncija u Njemačku. Četvrti je Nijemac Gerhard Ludwig Mueller, prefekt Kongregacije za nauk vjere, a tu je dužnost do izbora za papu obnašao njegov sunarodnjak Joseph Ratzinger.
Osim njih četvorice, samo su još dvojica Europljana izabrana među kardinale izbornike, vestminsterski nadbiskup Vincent Nichols i nadbiskup Perugie Gualtiero Bassetti.
Desetorica ostalih iz svih su krajeva svijeta. Nadbiskup Rio De Janeira Orani Joao Tempesta i nadbiskup Cotobata Orlando Quevedo dolaze iz dviju najvećih katoličkih zemalja po broju stanovnika, Brazila i Filipina, koje se dugo žale da su premalo zastupljene u kardinalskom zboru.
Kardinalima će postati još četvorica Latinoamerikanaca, Franjin nasljednik na mjestu nadbiskupa Buenos Airesa, te nadbiskupi Manague (Nikaragva), Santiaga (Čile) i biskup Les Cayesa (Haiti), te dvojica Afrikanaca, nadbiskupi Abidjana (Obala Bjelokosti) i Ouagadougoua (Burkina Faso).
Osamnaest od devetnaest novih kardinala nazočilo je javnom konzistoriju. Nije mogao doći samo Loris Francesco Capivilla (98), bivši tajnik pape Ivana XXIII. i simbol duha Drugog vatikanskog koncila (1962. – 1965.). Kardinalsku kapu će mu za nekoliko dana predati izaslanstvo. Svaki novoimenovani kardinal pristupio je Papi, kleknuo pred njega kako bi primio grimizni biret, četverorogu kapu, te kardinalski prsten i dekret o dodjeli naslovne crkve na području Rima.
