Upoznajmo naše biskupe i pastire – Tomislav Rogić, biskup šibenski

Foto: snimka zaslona

Zbog pandemije koronavirusa sve češće na televiziji, ali i na prijenosima na internetu, vidimo naše nadbiskupe i biskupe iz nadbiskupija i biskupija diljem Hrvatske. Odlučili smo upoznati vas sa svakim od njih u budućim danima kroz članke na Narod.hr-u.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Josip Bozanić, kardinal i nadbiskup zagrebački

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup splitsko-makarski Marin Barišić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup zadarski Želimir Puljić

Tekst se nastavlja ispod oglasa

> Upoznajmo naše biskupe i pastire – nadbiskup đakovačko-osječki Đuro Hranić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Nadbiskup riječki Ivan Devčić 

> Upoznajmo naše biskupe i pastire: Vjekoslav Huzjak, biskup bjelovarsko-križevački

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„Dolikuje i prekorisno je, da ste sjedinjeni s biskupom. Ko nije unutar oltara Božjega, lišen je kruha Božjega. Biskupa treba štovati, poput Krista. Čuvajte se heretika! Krist je Bog i čovjek. Znam da ste začepili svoje uši pred krivim učiteljima, i čestitam sebi, što mogu govoriti s onima, koji ljube jedinoga Bog.“  (Svet Ignacije Antihoijski, učenik svetog Ivana apostola koji je bio omiljen učenik Isusa Krista, 105. g. ).

Biskup (lat. episcopus, grč. ἐπίσϰοπος: nadzornik, predstojnik) viši je crkveni dostojanstvenik, odnosno poglavar biskupije ili eparhije. Crkva biskupe smatra nasljednicima apostola i namjesnicima Kristovim. U ranom kršćanstvu biskupska se funkcija kao funkcija vođe zajednice prepletala sa svećeničkom, a od kraja II. stoljeća biskupi se smatraju nasljednicima apostola i isključivo vode brigu o zajednici. Imenuje ih papa, a oni svoju vlast obavljaju u hijerarhijskoj povezanosti s njim i drugim članovima biskupskog zbora. Biskupsko ređenje, iz kojeg proizlazi vlast biskupa, određeno je crkvenim pravom.

Tko je biskup Tomislav Rogić?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tomislav Rogić rođen je 8. studenoga 1965. u Senju, današnja Gospićko – senjska biskupija, u obitelji Ivana i Marice Rogić. Osnovnu školu pohađao je u Senju. Maturirao je na klasičnoj gimnaziji u Sjemeništu Zmajević u Zadru (1980. – 1984.). Teologiju je studirao u Rijeci, a završnu godinu teološkog studija pohađao je u Zagrebu (1985. – 1991.) Diplomirao je 1991. na temu “Kralj Šaul pomazanik i odbačenik Božji”, piše hbk.hr

Za svećenika je zaređen u Rijeci 22. lipnja 1991. kao svećenik tadašnje Riječko – senjske nadbiskupije. Kada je 2000. godine osnovana Gospićko – senjska biskupija prelazi u kler te nove biskupije. Kao svećenik najprije je djelovao kao župni vikar u župi sv. Terezije od Djeteta Isusa na Vežici u Rijeci (1991. – 1993.), a potom odlazi na postdiplomski studij u Rim, na Papinsko sveučilište Gregoriana, gdje postiže magisterij iz Biblijske teologije na temu “L’amore totale che si rivela morendo distaccato per poter collegare tutti per sempre (Mt 27, 38 – 51)” – “Potpuna ljubav objavljuje se umirući podijeljena da bi sve zauvijek ujedinila“.

Poslije povratka iz Rima bio je predavač na biblijskoj katedri Teologije u Rijeci (1996. – 2010.), studentski kapelan za grad Rijeku (1996. – 2000.) te župnik Župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci (1997. – 2000.). Generalni vikar Gospićko-senjske biskupije bio je od 2000. do 2004., a potom župnik i dekan Župe svetoga Križa u Ogulinu od 2004. do 2012.

Od 2012. do 2016. bio je župnik je i dekan na Udbini i Podlapači te ravnatelj Nacionalnog svetišta hrvatskih mučenika na Udbini. Bio je član zbora savjetnika i prezbiterskog vijeća Gospićko-senjske biskupije te kanonik Senjskog kaptola od 2012.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Objavio je nekoliko članaka u Riječkom teološkom časopisu te u različitim lokalnim tiskovinama. Služi se talijanskim jezikom.

Za šibenskog biskupa imenovan je 3. lipnja 2016., a za biskupa je zaređen u šibenskoj katedrali sv. Jakova, 25. srpnja 2016.

 

Službe u HBK

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.