Velika Gospa, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koja se slavi 15. kolovoza najveći je marijanski blagdan.
Jedna od najstarijih kršćanskih svetkovina
Iako je dogma o Marijinom Uznesenju najmlađa marijanska u Katoličkoj crkvi, sama svetkovina je jedna od najstarijih u kršćanstvu. U 5. stoljeću Bizantski car Mauricije (582. – 602) proglasio ga je obaveznim blagdanom u cijelom carstvu. Istočna crkva nazvala ga je Usnuće BDM (grčki, Koimesis) u smislu smrti, kao rođendana za vječni život. Zapadni kršćani slavili su, pak, “Rođendan svete Marije” (Natale) s istim duhovnim sadržajem na isti dan od sredine VII. stoljeća. U osmom stoljeću, u Gregorijanskom sakramentaru pape Hadrijana I (772-795) ovaj se blagdan zove “Uznesenje svete Marije” a u misnoj molitvi istaknuta je vjera da Isusova Majka jest završila tijek zemaljskog života, ali smrt nad njom nema onakvu moć kakvu ima nad tijelom ostalih smrtnika.
Kraljica Hrvata
Iz današnje Splitske katedrale, tadašnjeg Jupiterovog hrama Ivan Ravenjanin, nadbiskup Salonitski je oko 642. dao ukloniti poganske idole iz Jupiterova hrama i pretvorio ga u crkvu Uznesenja Djevice Marije, u koju je dao prenijeti kosti kršćanskih mučenika sv. Dujma i sv. Anastazija iz Salone. Smatra se da je upravo tu počelo pokrštavanje Hrvata.
Hrvati su od početka bili veliki štovatelji Blažene Djevice Marije i njoj su se uvijek u teškim vremenima i trenutcima molili za pomoć. Zvali su je tijekom povijesti “fidelissima advocata Croatiae” (najvjernija odvjetnica Hrvatske) i “kraljica Hrvata”. Spjevali su joj brojne pjesme koje se i danas rado pjevaju. Već kod prvih hrvatskih knezova i kraljeva isticalo se izvanredno poštovanje prema Presvetoj Bogorodici. U selu Biskupija, kod Knina, pronađen je Pralik Gospe Velikoga Zavjeta iz oko 1050. godine.
Godine 1935., zagrebački je nadbiskup Antun Bauer okrunio u Mariji Bistrici, čudotvorni kip Marijin i Malog Isusa zlatnim krunama i proglasio Majku Božju, kraljicom Hrvata.
Hrvat – teolog Marijina uznesenja
Značajan doprinos za definiranje dogme o Marijinom uznesenju, ali i za razvoj mariologije uopće, dao je hrvatski mariolog fra Karlo Balić kao član Povjerenstva za pripremu dogmatske definicije o Marijinom uznesenju. Zbog njegova doprinosa mariologiji a na temi uznesenja Marijina, nazivaju ga i teologom Marijina uznesenja. 1949. Balić je uputio pismo svim katoličkim biskupima po nazivom Potreba dogmatskog definiranja istine o uznesenju Blažene Djevice Marije u kojem ih je pozvao da podrže definiranje dogme, što su mnogi i učinili.
Papa Pio XII., 1. studenog 1950. u dogmatskoj buli o uznesenju Marijinu piše: „Vlašću Gospodina našega Isusa Krista te blaženih apostola Petra i Pavla i svojom vlastitom: proglašujemo, objavljujemo i određujemo da je božanski objavljena istina da je bezgrešna i uvijek Djevica Marija Bogorodica – nakon završena tijeka zemaljskoga života – dušom i tijelom uznesena u nebesku slavu.”
U Hrvatskoj je čak 1162 vjerska objekata i 8 katedrala posvećeno Djevici Mariji. Uznesenju Blažene Djevice Marije (Velika Gospa) posvećene su katedrale u Zagrebu, Splitu, Puli, Dubrovniku, Varaždinu, Poreču i Krku, uz to, Uznesenju Marijinom posvećena je i konkatedrala u Senju i bivša katedrala na Rabu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
