Na izbornoj skupštini Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) izabran je novi predsjednik koji će voditi tu najvažniju hrvatsku znanstvenu i kulturnu ustanovu u iduće četiri godine. Prvi je put izabran član umjetničkog razreda – arhitekt Velimir Neidhardt, javlja HRT.
Akademik Neidhardt dužnost predsjednika HAZU-a preuzet će 1. siječnja 2019 godine, a tijekom javljanja u Dnevnik HRT-a napomenuo je da namjerava nastaviti smjerom aktualnog predsjednika HAZU-a Zvonka Kusića kojem je zahvalio na dosadašnjem djelovanju.
Na izborima kojima je pristupilo 125 akademkinja i akademika, od njih ukupno 141, akademik Neidhardt dobio je 87 glasova, a njegova protukandidatkinja akademkinja Milena Žic Fuchs 37 glasova.
Među prioritetima svojega mandata Velimir Neidhardt je istaknuo praćenje svih pravaca proboja u znanosti i umjetnosti i njihovo financiranje te obranu i čuvanje hrvstakog nacionalnog identiteta koji je u temeljima Akademije već 157 godina.
“18. sam predsjednik, a lista predsjednika HAZU-a je epohalna i ja sam im se pridružio. Mogu reći da ću sigurno opravdati izbor članova Akademije i povjerenje cijele Hrvatske”, zaključio je akademik Neidhardt.
Velimir Neidhardt rođen je 7. listopada 1943. u Zagrebu. Na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1967. Stručno i umjetnički usavršava se od 1968. do 1970. u Majstorskoj radionici akademika Drage Galića u kojoj počinje uspješno sudjelovanje na javnim urbanističko-arhitektonskim natječajima.
Autor je dvjestotinjak idejnih studija, planova i projekata za koje je dobio više priznanja i nagrada, među kojima su nagrade “Vladimir Nazor” Ministarstva kulture za najbolja ostvarenja u arhitekturi i urbanizmu 1989. i 1995., te nagrada “Viktor Kovačić” Udruženja hrvatskih arhitekata (UHA) za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 1979.
Na globalnom planu njegov najznačajniji arhitektonski uspjeh je pobjeda na međunarodnome natječaju za novi putnički terminal Zračne Luke Zagreb 2008. s Brankom Kinclom i Jurom Radićem, a za to ostvarenje dodijeljena mu je Američka arhitektonska nagrada iste godine.
S akademicima Begovićem i Vulinom ostvario je zgradu nove Akademijine knjižnice. Godine 2015. postao je dopisni član Slovenske akademije znanosti i umjetnosti. Na Arhitektonskom fakultetu kolegij “Zgrade za rad i trgovinu” zaključio je s 29 video predavanja slobodno dostupnih na YouTube-u, a kao profesor emeritus nastavio je predavati na doktorskome studiju kolegij Arhitektonsko istraživanje suvremenosti.
Neidhardt: ‘Akademci su tihi, nose u srcu znanost i umjetnost, a nadasve Hrvatsku – tako ćemo raditi i dalje’
U kratkom obraćanju nazočnima nakon izbora, akademik Neidhardt, koji je prvi član Razreda za likovne umjetnosti izabran za predsjednika HAZU, posvjedočio je da je ushićen te da mu nedostaje riječi jer ne pripada onima koji pripremaju govore. Jer, rekao je, mi akademici smo zapravo tihi i razmišljamo i nosimo u srcu znanost i umjetnost, a nadasve Hrvatsku. Tako ćemo raditi i dalje, poručio je novoizabrani predsjednik HAZU i zahvalio svima koji su prepoznali njegov program i program njegova tima kao zadovoljavajući.
U kandidatskom timu akademika Neidhardta bili su kao kandidati za potredsjednike akademici Davor Miličić i Frano Paro koji su također dobili potrebnu potporu redovitih članica i članova HAZU, dok kandidat za glavnoga tajnika akademik Dario Vretenar nije dobio potrebnih 68 glasova, kao i njegov protukandidat akademik Andrej Dujella te će se novi izbori za glavnoga tajnika održati 5. prosinca ove godine. Na izbornoj skupštini 5. prosinca birat će se i pet članova Predsjedništva HAZU u kojemu svaki od devet Razreda Akademije ima po dva predstavnika, od kojih je jedan tajnik svakoga pojedinog razreda.
Na izbornoj skupštini u četvrtak navečer potvrđeni su i novi tajnici razreda. Tako je za tajnika Razreda za društvene znanosti izabran akademik Gordan Družić, za tajnika Razreda za matematičke, fizičke i kemijske znanosti izabran akademik Goran Pichler, za tajnika Razreda za prirodne znanosti akademik Ferdo Bašić, za tajnicu Razreda za medicinske znanosti akademkinja Vida Demarin, za tajnika Razreda za filološke znanosti akademik Darko Novaković, za tajnika Razreda za književnost akademik Pavao Pavličić, za tajnika Razreda za likovne umjetnosti akademik Mladen Obad Ščitaroci, za tajnika Razreda za glazbenu umjetnost i muzikologiju akademik Stanislav Tuksar te za tajnika Razreda za tehničke znanosti akademik Ignac Lovrek.
Prije izbora kandidati predstavili programe
Prije izbora kandidati za čelnu osobu HAZU predstavili su u 15 minuta svoje programe, a oboje kandidata, i akademkinja Žic Fuchs i akademik Neidhardt, istaknuli su da Akademija nije i ne smije biti politička institucija, nego je njezina zadaća promicanje izvrsnosti, kulture, znanosti, obrazovanja i jedinstva nacije bez ikakvih podjela.
Kako je rekao akademik Neidhardt, njegov program je zapravo program kontinuiteta dosadašnje uprave na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem u kojoj je bio potpredsjednik tijekom njezina dva mandata.
Rekavši da živimo u vremenu u kojemu znanost drastično mijenja svijet, Neidhardt je istaknuo da je u tom kontekstu od posebne važnosti otvorenost HAZU prema javnosti. Zato je u programu naglasio važnost uvođenja foruma o važnim pitanjima za Hrvatsku kao što su forumi o Jadranu, Slavoniji, demografiji, migracijama, obrazovanju i urbanizmu. Među ostalim, zauzeo se i za veću elektroničku dostupnost Akademijinih sadržaja, posvećivanje dodatne pozornosti promociji i distribuciji velike zadaće HAZU – edicije “Hrvatska i Europa”, preispitivanje načina izbora članova Akademije, te za veću pozornost u odnosu na zbivanja na globalnoj razini.
Žic Fuchs u programu se, među ostalim, usredotočila i na potrebne promjene unutar Akademije i smatra se odnosi moraju demokratizirati i biti transparentniji. S tim u vezi, istaknula je da je od početka ove godine Akademijin račun u sklopu državne riznice o čemu, rekla je, uprava nije obavijestila ni Predsjedništvo niti članove do 21. travnja. Ustvrdila je kako je za Akademijnu neovisnost presudna financijska neovisnost.
Iako je, ocijenila, publicistička aktivnost HAZU hvale vrijedna, ipak treba i tu biti aktivniji, posebice pak kada je riječ o ediciji “Hrvatska i Europa” koja, upozorila je, stoji u podrumima, a trebalo je samo malo novca da dođe na one adrese kojima je i namijenjena. Smatra i kako HAZU treba biti mjesto za raspravu o širokom rasponu tema koje treba odabrati u demokratskoj proceduri.
U raspravi različito o financijskoj neovisnost HAZU
Pitanje financijske neovisnosti HAZU bilo je ključno u raspravi u kojoj je sudjelovalo osam akademika – Mislav Ježić, August Kovačec, Vladimir Paar, Ivica Kostović, Dario Vretenar, Ivo Šlaus, Zvonko Posavec i Jakša Barbić.
Bez obzira na oprečna stajališta o tom pitanju, sudionici u raspravi bili su suglasni da je je riječ o kvalitetnim kandidatima i njihovim timovima te nemaju sumnje da će bilo koji izbor biti dobar za HAZU.
Ipak, akademici Ježić, Kovačec, Paar i Kostović bili su skloniji promjenama za koje se zauzima kandidatkinja Milena Žic Fuc, dok akademici Vretenar, Šlaus, Posavec i Barbić smatraju da prigovori koje je Žic Fuchs nemaju ozbiljnija uporišta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
