Opstanak Bosne i Hercegovine ali i stabilnost cijele regije ugrožavaju separatističke i unitarističke politike a Hrvati koji žive u toj zemlji s takvim planovima nemaju ništa i ne snose odgovornost za krizu koja je iz toga proistekla no opravdano su zabirnuti za svoju sudbinu, posebice stoga jer u postojećim okolnostima nemaju nikakvih mehanizama kojima bi osigurali stvarnu jednakopravnost, ocijenio je član Predsjedništva BiH i lider HDZ BiH Dragan Čović u pismu koje je u četvrtak uputio predstavnicima međunarodne zajednice u BiH.
Čovićevo pismo je adresirano na visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Valentina Inzka te na veleposlanike država-članica Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC), tijela zaduženog za nadzor nad provedbom Daytonskog sporazuma sa svim ovlastima za osiguranje njegova poštivanja.
Naveo je kako su u posljednje vrijeme eskalirali brojni problemi s kojima se BiH suočava već godinama a posljedice takvog razvoja stanja mogu biti dalekosežne i nepredvidive su.
“Obraćam vam se u trenutku u kome su predugo taloženi i nerješavani sustavni problemi ove zemlje, po tko zna koji put, na dramatičan način došli do izražaja i ugrozili ne samo političku stabilnost i budućnost BiH nego i stabilnost cijele regije”, naveo je Čović u pismu.
Na taj se čin odlučio u trenutku kada se BiH suočava s velikim napetostima zbog najave da će se u Republici Srpskoj 25. rujna organizirati referendum kojim se kani osporiti autoritet Ustavnog suda BiH dok su s druge strane vidljive blokade i rastuće nepovjerenje između hrvatskih i bošnjačkih stranaka koje čine vladajuću koaliciju u Federaciji BiH.
Krizu u kojoj se BiH nalazi Čović je označio kao “izravnu posljedicu simultanog i sustavnog provođenja separatističkih i unitarističkih politika koje ne ugrožavaju samo jednakopravnost i konstitutivnost Hrvata već i elementarnu stabilnost pa i opstojnost BiH kao države”
“S punom odgovornošću tvrdim kako hrvatska politika u BiH u sebi nema elemenata separatizma niti unitarizma, već čvrsto i dosljedno zagovara kombinaciju konsocijacijskih i federalističkih načela ustroja koji jedini mogu osigurati održivost BiH te punu konstitutivnost i jednakopravnost na cijelom njenom teritoriju, ne samo pripadnicima tri konstitutivna naroda nego i svim građanima BiH koji se ne smatraju njihovim pripadnicima”, naveo je Čović.
Istaknuo je kako su Hrvati opravdano zabrinuti jer su im u proteklim godinama bila uskraćena elementarna prava poput onoga da sami biraju člana Predsjedništva BiH ali i da bitno utječu na proces donošenja odluka u Federaciji BiH.
Da bi se to izbjeglo nužno je uspostaviti mehanizme stvarne jednakopravnosti Hrvata a prema Čovićevom sudu to je moguće kroz unutarnju reorganizaciju Federacije BiH ili pak kroz federalizaciju cijele države odnosno uspostavom tri ili više federalnih jedinica.
Ponovo lansirajući svoj stari prijedlog o “tri ili više” federalnih jedinica Čović je dodao kako bi ih valjalo ustrojiti tako da u svakoj od njih jedan od konstitutivnih naroda ima većinsku poziciju “na simetričan način”.
Hrvatsko pitanje u BiH, sugerira Čović, može se riješiti i bez teritorijalnog preustroja.
Za to bi bile potrebne ustavne i promjene izbornog zakona na izvornim načelima Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine odnosno izvornog Ustava Federacije BiH. U biti je riječ o prijedlogu da se unutar Federacije BiH ponovo uspostavi sustav pariteta i konsenzusa pri odlučivanju o svim pitanjima na entitetskoj razini a u HDZ-u BiH su odavno na stajalištu kako su Hrvati oštećeni preinakama nametnutim u poratnim godinama, posebice odlukama ranijih visokih predstavnika međunarodne zajednice.
“Danas Hrvati nemaju nikakve mogućnosti utjecati na prekid političkih procesa pogubnih za opstojnost BiH odnosno na politike podjela i unitarističko-asimilacijske politike, pa čak ni ravnopravno odlučivati o svojoj političkoj sudbini. U sadašnjim okolnostima put kojim ide BiH jednostavno ne ovisi o Hrvatima”, napisao je Čović.
