Srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je ovih dana zaprijetio odcjepljenjem tzv. “Republike Srpske” od BiH, rekao je kako će podržati hrvatski zahtjev za formiranjem trećeg entiteta te se sastao s čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
Dodik najavljuje da bi za godinu dana, od danas, BiH mogla nestati s geografskih i političkih karata.
“Oni trebaju ići odavde da bi ovo profunkcioniralo”, kazao je Dodik o međunarodnoj zajednici te dodao “Neka se ne sumnja da ćemo mi uraditi ono što smo rekli. Mi ćemo doći do faze kad ćemo reći doviđenja i sretno”.
Dodik je rekao da prestaje sudjelovati u radu Predsjedništva već danas pa samim time Predsjedništvo neće moći donositi odluke do daljnjega te dodaje da su mu odnosi s članovima Predsjedništva nikakvi: “Imate Komšića koji treba predstavljati hrvatski, a predstavlja bošnjački narod. Ili Džaferovića, koji prvo mora zvati svoje šefove da bi nešto odlučio”, govori za Večernji list BiH.
“BiH se mora vratiti na daytonske pozicije, Hrvatima se mora vratiti puna suštinska konstitutivnost, Srbima se vratiti sigurnost u smislu da više ne budu žrtve prijevara i prijenosa nadležnosti i da se dogovorimo. Ako hoćete, a ako ne, mislim da na proljeće iduće godine neće biti Bosne i Hercegovine. Mi ćemo podržati stav Hrvata ako ga oni definiraju u smislu zahtjeva za trećim entitetom u BiH”, zaključio je Dodik.
Čović s Dodikom govorio i o održavanju izbora u Mostaru
Inače šefovi Hrvatske demokratske zajednice BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Dragan Čović i Milorad Dodik u četvrtak su na sastanku razgovarali o temama među kojima su pitanje konstitutivnosti naroda u Bosni i Hercegovini, odluka Ustavnog suda BiH i Izborni zakon BiH. Dodik je o ravnopravnosti konstitutivnih naroda u BiH razgovarao i s apostolskim nuncijem u BiH Luigijem Pezzutom.
> (VIDEO) Dodik prijeti odcjepljenjem Republike Srpske od BiH: ‘Formirat ćemo svoje državne organe’
>Hrvoje Hitrec: Komšića će se uvijek naći i bit će ih – došlo je vrijeme da se vrati Herceg-Bosna
“Ja sam naše prijatelje upoznao s odlukom političkog rukovodstva Republike Srpske da će obustaviti odlučivanje u organima BiH. To podrazumijeva da se neće odlučivati ni o bilo čemu sve dok ove dvije točke ne budu riješene”, otkrio je Dodik.
“Čini mi se da smo u jednoj teškoj problematici funkcioniranja svih institucija u BiH. Neke funkcioniraju dobro, neke loše, a neke nikako. To nas je jako udaljilo od svih integracijskih ambicija. Ja sam jedan od rijetkih koji i dalje vjeruje u integracije”, kazao je Čović potvrdivši da je s Dodikom danas razgovarao o potrebi izmjena izbornog zakona, održavanju izbora u Mostaru, te problemu negiranja konstitutivnosti naroda, odnosno legitimnim predstavnicima.
Kakva je sudbina Hrvata u Dodikovoj tzv. “Republici Srpskoj”?
Dodik je u ovoj situaciji stao na stranu Hrvata BiH kako bi dodatno izvršio pritisak na pravosuđe koje nije presudilo u korist Republike Srpske u sporu oko imovine. Naime, Ustavni sud BiH je odlučio kako 94.000 hektara zemljišta ne pripada Republici Srpskoj. U Ustavnom sudu inače tri strana suca i dva Bošnjačka, stoga Dodik uz promjenu Izbornog zakona traži i zabranu da stranci mogu biti članovi suda BiH.
> Napadi na imovinu Hrvata u Bosanskoj Posavini s ciljem zatrašivanja!
> (VIDEO) Škorin stožer o ‘Republici Srpskoj’: ‘Da je pravde, ta tvorevina ne bi ni postojala’
> Karadžićeva odgovornost: Pročitajte što su proživljavale žrtve u logorima ‘Republike Srpske’
Podsjetimo, Republika Srpska je nastala protjerivanjem i etničkim čišćenjem Hrvata, a do danas ih se vratilo jako malo budući da im je povratak otežan.
Kada je 1992. u Bosni i Hercegovini proveden referendum o njezinoj neovisnosti, srpsko ga je stanovništvo, na poziv svog političkog vodstva, bojkotiralo, te je nakon izglasavanja neovisnosti Bosne i Hercegovine, proglasilo takozvanu „Republiku Srpsku“.
Srpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu uključivala je stvaranje paradržavnih tvorevina na okupiranom teritoriju, koje su trebale postati samo sastavni dijelovi zamišljene „Velike Srbije“.
U Bosanskoj Posavini uoči rata najveći postotak stanovništva (44%) činili su Hrvati, no danas hrvatskog stanovništva ondje gotovo da i nema.
Većina stanovnika hrvatske nacionalnosti izbjegla je u Hrvatsku. Mali broj povratnika su uglavnom starci, a njima su uvjeti za život posebno otežani.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
