Nagrađivani američki ratni fotoreporter Ron Haviv iz Ukrajine šalje potresne fotografije: vatrogasce dok gase vatru u bombardiranim zgradama; ruševine Irpina i drugih gradova koji nestaju pod granatama ruske vojske; Ukrajince dok se pokušavaju spasiti ili one koji pokušavaju obraniti zemlju.
Haviv je usporedio stezanje obruča oko Kijeva s opsadom Vukovara, prenosi 24sata.
Nagrađivani američki ratni fotoreporter zabilježio je iz prve ruke užas okupiranog grada. Većinu fotografija koje danas poznajemo iz srušenog Vukovara tijekom rata u Bosni i Hercegovini stigle su iz Havivovog objektiva.
Izrešetani križ, pijani i naoružani četnici, vojnik koji pozira s tri prsta na biciklu dok iza njega gori propucana kuća, Arkan s mladuncem tigra… Sve su njegova djela.
Suze dječaka koji se oprašta od oca, hrvatskog policajca ubijenog iz zasjede, apokaliptični prizori Vukovara, divljanje arkanovaca u Bijeljini… Te su fotografije ubrzale donošenje nekih političkih odluka i prikazane su kao dokazni materijal na suđenjima ratnim zločincima na Međunarodnom sudu pravde u Haagu.
Haviv fotografijama pokušava pomoći ljudima da se suoče s onim što se događa u zonama sukoba, nadajući se da bi to moglo pomoći u sprječavanju novih zločina.
Pogledajte dva videa u kojima pojašnjava što je na fotografijama koje je snimio u Vukovaru tijekom Domovinskog rata i u BiH:
Dokumentirao tri genocida
“Jedna od najboljih publicističkih knjiga godine”, zapisao je svojedobno Los Angeles Times za knjigu Rona Haviva ‘Blood and Honey: A Balkan War Journal’.
Haviv je u karijeri dokumentirao tri genocida – u Bosni i Hercegovini, Ruandi i Darfuru. Izvještavao je iz više od 25 sukoba. Njegova fotografija iz 1992. godine na kojoj pripadnik paravojnih formacija iz Srbije nogom udara ubijenu ženu u Bijeljini sa sjeveroistoka Bosne i Hercegovine magazin Time proglasio je jednom od 100 najutjecajnijih fotografija svih vremena.
Od toga su prošla desetljeća, Haviv je u međuvremenu primio brojne međunarodne nagrade za svoja svjedočanstva ratova iz cijelog svijeta, izlagao je u Louvreu, surađivao je s Liječnicima bez granica, Arkan je raspisao nagradu za njegovu glavu… Protekle tjedne provodi u Kijevu, u ratom zahvaćenoj Ukrajini.
“Ovo mi je prvi posjet Kijevu i tu sam već mjesec dana. Kroz to vrijeme, sve se promijenilo. Od grada s vibrirajućom energijom, gužvama na ulicama i nevjerojatnim restoranima, pretvorio se u mjesto napetosti, praznine i potrage za hranom”, opisuje fotoreporter za 24sata.
“Svakim danom rat je sve bliži Kijevu. Tehnički gledano, već se ratuje u predgrađima i periferijama, uz zračne napade koji su bili usmjereni izravno na grad”, odgovara.
‘Postoji puno sličnosti, ali i različitosti između Kijeva i Vukovara’
Usporedio je stezanje obruča oko Kijeva s opsadom Vukovara.
“Postoji puno sličnosti, ali i puno različitosti između Kijeva i situacije s početka rata u Hrvatskoj. Recimo, građani su se sami trebali naučiti boriti, rukovati oružjem i organizirati obranu. Mnogi nikad nisu vjerovali da se rat može dogoditi i reagirali su tek pred sam kraj. Ideja o opsadi Kijeva kao što je bila opsada Vukovara, nekad je ovim građanima bila nezamisliva. Sada vide kako se istovjetna situacija događa u drugim ukrajinskim gradovima i postaje sve stvarnija. Kijev nije Vukovar ni Sarajevo, ali ni ruska vojska nije slična onoj iz Srbije ili Republike Srpske”, objašnjava Haviv.
Predočio je i kako se sada osjećaju građani ukrajinskoj prijestolnici.
“Šokirani su, bijesni i osvetoljubivi. Budućnost ovog mjesta nikad neće biti ista. Trenutačno najviše prevladavaju osjećaj domoljublja i uvjerenje da će na kraju izaći kao pobjednici. Jer ovo je njihova zemlja i čvrsto vjeruju da nisu učinili ništa loše”, opisao je aktualnu situaciju Ron Haviv za 24sata.
Rat u Europi ponovio se 30 godina nakon rata u Hrvatskoj i BiH
Haviv ističe i da se “svi nadaju da se Srebrenica neće ponoviti u Ukrajini“, ali njega osobno “ni takav scenarij ne bi iznenadio“.
“Moral ljudi u Ukrajini je nevjerojatno je visok. Svi vjeruju da će Ukrajina pobijediti“, rekao je Haviv za Al Jazeeru.
“U isto vrijeme stotine tisuća njih bježe. Mislim da je tanka linija između optimizma i realnosti“, navodi.
Od 24. veljače, kada je Vladimir Putin naredio vojnu invaziju na Ukrajinu, iz zemlje je izbjeglo više od tri milijuna ljudi, dok su tisuće ubijene, uključujući i djecu, prema izvješćima ukrajinskih vlasti. Broj raseljenih, ranjenih i ubijenih raste iz dana u dan.
Brutalna ruska agresija na Ukrajinu
Haviv svjedoči brutalnosti ruske agresije na Ukrajinu.
“S obzirom na to Rusija granatira i civilne objekte, što se može vidjeti iz više izvora, vrlo je vjerojatno da govorimo o ratnim zločinima. Također, postoje dokazi da ruski vojnici pljačkaju trgovine i civilno stanovništvo te da neke civile strijeljaju kako bi prikrili dokaze“, rekao je Haviv.
“Danas svijet komunicira na drugačiji način nego što je to bio slučaj tijekom rata u Bosni i Hercegovini. Sama činjenica da svatko ima kameru sa sobom znači da je mnogo lakše prenijeti informacije svijetu o onome što se događa. Nažalost, i pored svakodnevnih uznemirujućih fotografija i snimaka iz Ukrajine, čini se da to uopće ne utječe na dinamiku rata“, zaključio je Haviv za Al Jazeeru.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
