Kosovski premijer Albin Kurti kazao je da temeljni sporazum između Kosova i Srbije predstavlja važan korak u jačanju vanjskih i međunarodnih odnosa dvije neovisne države, ali da “Zajednica srpskih općina (ZSO) ne prolazi” jer ju nije podržao kosovski Ustavni sud.
“Zajednica je prošla ovdje u Skupštini. Ona ne prolazi. Nije je podržao Ustavni sud. Nije prihvatio narod. Zajednica ne prolazi ni od premijera ni do Vlade”, kazao je Kurti u obraćanju zastupnicima kosovske Skupštine iza ponoći, a njegov govor naišao je na oštre kritike oporbenih zastupnika koje drže da je kosovski premijer prihvatio osnivanje ZSO na Kosovu, prenosi FENA.
Prema njegovima riječima, Srbija nije uspjela nametnuti formiranje ZSO kao preduvjet iako tijekom sastanka u Bruxellesu srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić govori samo o toj zajednici.
“Kada se sastanem s predsjednikom Srbije u Bruxellesu, on kaže samo ‘Zajednica‘ i ništa više”, istaknuo je Kurti.
Kosovski premijer Kurti dalje je dodao da će sporazum o normalizaciji odnosa sa Srbijom ukloniti prepreke članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama kao što je ulazak u NATO i potpisivanje Partnerstva za mir s NATO-om.
Predsjednik Demokratskog saveza Kosova Lumir Abdixhiku na sjednici, koja je trajala do kasnih sati kazao je da Kurti pokušava prodati sporazum sa Srbijom, a Kurtijev govor nazvao je ponoćnom bajkom.
“U najvažnijem procesu koji se događa u Europi, Skupština Kosova ima dužnost baviti se ovakvim pitanjem. Nažalost, imamo velike nesuglasice. Čini se da smo zaboravili da je potrebno unutarnje zajedništvo i odgovorno ponašanje prema državi”, kazao je Abdixhiku.
Također tijekom sjednice zastupnici oporbenih stranka optužili su Kurtija da je odustao od obećanja koja je dao tijekom izborne kampanje prihvaćanjem europskog plana.
Novi sporazum između Srbije i Kosova doveden u pitanje?
Podsjetimo, na zajedničkom sastanku u Bruxellesu, srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti potpisali su novi sporazum glede razvijanja međudržavnih odnosa Srbije i Kosova.
Prema sporazumu dvije strane trebale bi razvijati normalne, dobrosusjedske odnose na temelju jednakih prava što uključuje međusobno priznavanje dokumenata i nacionalnih simbola, uključujući putovnice, diplome, registarske pločice i carinske pečate.
Prema tom sporazumu Srbija ne bi smjela braniti Kosovu članstvo ni u jednoj međunarodnoj organizaciji, a Kosovo bi osnovalo zajednicu općina s većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu. Najavljivalo se da, kada bi ovaj ovaj sporazum bio finaliziran što uključuje i anekse, Srbija bi de facto priznala Kosovo, a da to nije formalno napravila.
Sada se pak postavlja pitanje kako će Srbija reagirati na ovu odbijenicu Kosova.
Tekst se nastavlja ispod oglasa