Švicarci u nedjelju odlučuju hoće li pristati na to da tajne službe nadziru njihovu privatnu komunikaciju, a prema anketama čini se da su tome skloni zbog rasta terorističkih prijetnji i kibernetičkog kriminala.
Švicarske tajne službe zasad mogu nadzirati informacije u javnoj domeni, ali novi zakonski prijedlog zadire u privatnu sferu i ako su ankete točne, poduprijet će ga između 53 i 58 posto birača.
Tajne službe moći će tako prisluškivati sve međunarodne komunikacije koje prolaze švicarskom kablovskom mrežom te slušati, snimati i analizirati privatne telefonske i internetske komunikacije.
Ako ih Švicarci prihvate, mjere će biti politički nadzirane i njihovu će primjenu kontrolirati Savezni upravni sud.
Ministar obrane Guy Parmelin objasnio je na konferenciji za novinare da se ne radi o masovnom prisluškivanju već je cilj novog zakona preventivno nadzirati najopasnije pojedince, primjerice u području terorističkih prijetnji.
Zakon je prihvaćen u parlamentu 2015., no Stranka socijalista, Zeleni i organizacije kao što su Piratska stranka inzistirale su na referendumu strahujući od svekontrolirajuće države. Na to ih je potaknuo skandal iz 1989. godine kada je 900.000 Švicaraca doznalo da ima “policijski dosje” u koji su unesena njihova politička i sindikalna stajališta i slično.
Nakon te afere, sastavljanje policijskih dosjea strogo je regulirano i transparentnije.
Organizacije za ljudska prava kao što je Amnesty International smatraju da će novi zakon, ako prođe, omogućiti “nesrazmjerne mjere prisluškivanja”.
Amnesty ističe da se metapodaci – tko, gdje, kada i s kim komunicira, već čuvaju za sve osobe u Švicarskoj u trajanju šest mjeseci i policija u njih ima uvida u slučaju prijestupa.
Dragovoljni pristanak većine Švicaraca da budu prisluškivani politolozi tumače ozračjem nesigurnosti koje je zavladalo nakon terorističkih atentata u Parizu i Bruxellesu, a s druge strane strahom od cyberkriminala.
U nedjelju će se Švicarci izjašnjavati i o prijedlogu da se za 10 posto poveća starosno osiguranje, renta za starost koja bi trebala pokriti troškove vitalnih potreba umirovljenika.
Vlada se tom prijedlogu protivi jer bi to značilo da mora izdvojiti četiri milijarde švicarskih franaka (3,6 mlijarda eura) za 2018. godinu. Ankete ukazuju na to da inicijativa neće proći.
Treći prijedlog o kojem će se Švicarci izjašnjavati u nedjelju odnosi se na “gospodarski održiv razvoj”, kojim se od vlasti zahtijeva umjerena uporaba prirodnih resursa, no prema ocjeni vlade prijedlog je “preambiciozan”, a prema anketama birači su po tom pitanju podijeljeni.
