Tko će naslijediti patrijarha Irineja na čelu Srpske pravoslavne crkve?

Foto: fah

Nakon pogreba patrijarha Irineja, koji je na čelu Srpske pravoslavne crkve (SPC) proveo 10 godina, otvorena je i rasprava o njegovu nasljedniku. I dok je pitanje koliko će srpska država izravno moći utjecati na izbor novog poglavara SPC-a, ne zato što država to ne bi htjela, nego zato što to zbog načina izbora novog patrijarha i nije posve moguće, sigurno je da će pitanje odnosa SPC-a i države presudno odrediti tko će biti novi poglavar SPC-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Jer kao što je pitanje odnosa Crkve i države presudno utjecalo i na izbor patrijarha Irineja prije deset godina, tako će biti i sada. U Srbiji su odnosi crkve i države vrlo složeni i prepleteni, a crkva se miješa u svjetovna, baš kao što se država miješa u crkvena pitanja. Državnoj vlasti važno je tko je na čelu SPC-a, dok crkvene čelnike u javnosti primarno definira njihov odnos prema Vučiću, kao i prema gorućim pitanjima poput statusa Kosova, odnosa prema Crnoj Gori i slično, piše Večernji list.

Svi crkveni čelnici o Kosovu misle isto ili vrlo slično: da je Kosovo dio Srbije

Tako je, primjerice, patrijarh Irinej bio blizak Vučiću, što je najviše došlo do izražaja u trenutku kada je prije nekoliko godina u povodu 800. obljetnice autokefalnosti Irinej odlikovao predsjednika Vučića, unatoč protivljenju ostalih crkvenih vladika, ponajprije pobunjenog crnogorskog mitropolita Amfilohija, koji je, kao i patrijarh Irinej, također nedavno preminuo od posljedica zaraze koronavirusom, a patrijarh Irinej zarazio se upravo na Amfilohijevu pogrebu, kada mu je držao opijelo. Upravo je Amfilohije u vrhu SPC-a predstavljao drugu struju koja je oštro kritizirala srpski državni vrh i samog Vučića, ponajprije zbog Kosova, iako svi crkveni čelnici o Kosovu misle isto ili vrlo slično: da je Kosovo dio Srbije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Irinej je bio poznat i po svojim protuzapadnim i proruskim stavovima, a u aktualnom sporu u pravoslavnom svijetu zbog autokefalnosti ukrajinske Pravoslavne crkve, u kojem su se Ruska pravoslavna crkva i Carigradska patrijaršija, koja sebe smatra majkom svih pravoslavnih crkava, našle na suprotstavljenim stranama, SPC je čvrsto na strani ruske crkve, a tako će i ostati i nakon izbora novog srpskog patrijarha. A država može samo ograničeno utjecati na izbor novog patrijarha zbog činjenice da se na kraju izbor svodi na “apostolski ždrijeb”, u kojem je konačan izbor prepušten “Svetom Duhu”. Ustav SPC-a, kao najviši crkvenopravni akt SPC-a, propisuje da se na izbornom Saboru, kojeg čine 40 članova, episkopa, vladika, mitropolita, najprije tajnim glasanjem biraju trojica kandidata za patrijarha.

Sedam kandidata

Srbijanski mediji špekuliraju i o najvjerojatnijim kandidatima za novog patrijarha, no upućeni upozoravaju kako su prošla dva patrijarha, Irinej i Pavle, izabrani iako nisu bili u javnosti prepoznati kao favoriti. Izborni sabor na kojem će se birati novi patrijarh mora se održati najkasnije tri mjeseca od smrti patrijarha, a beogradski Kurir piše da “najveće šanse” za ulazak u završni izbor od tri kandidata ima sedam episkopa, a među njima je i mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije. Međutim, za Porfirija se navodi kako on nije zainteresiran za položaj patrijarha i kako je, baš kao i vladika bački Irinej (koji nosi isto ime kao i pokojni patrijarh), također jedan od vjerojatnih kandidata, spreman na povlačenje u slučaju istog broja glasova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Osim Porfirija i Irineja, u skupini od sedam episkopa su još šumadijski vladika Jovan, banjalučki Jefrem, zatim mitropolit dabrobosanski Hrizostom, vladika budimljansko-nikšićki Joanikije (koji je također zaražen koronavirusom) i episkop SPC-a u Njemačkoj Grigorije, a Joanikije i Jefrem navodno imaju najviše izgleda biti među završnom trojicom. Tko bi na kraju mogao biti izabran nezahvalno je špekulirati, pogotovo zbog činjenice što će na kraju odlučivati ždrijeb, odnosno “Sveti Duh”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.