(VIDEO) Dr. sc. Njavro: Američka ekonomija pod Trumpom raste više nego dvostruko brže od europske

Foto: snimka zaslona

U švicarskom gradiću Davosu održava se 50. summit gospodarskog foruma na kojemu se okupila politička i gospodarska elita kako bi razmijenila mišljenja o aktualnim globalnim izazovima. Stigli su neki od najmoćnijih političara poput američkog predsjednika Donalda Trumpa i njemačke kancelarke Angele Merkel. Na forumu sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković. Uz gospodarstvo, trgovinske ratove te sukobe i napetosti na Bliskom istoku, u fokusu su klimatske promjene, a glavna je zvijezda mlada aktivistica Greta Thunberg.

Zdenko Lucić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, rekao je u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” da je u Davosu prisutno oko 3.000 uzvanika iz politike, gospodarstva, civilnog društva i raznih drugih uzvanika.

– Premijer Andrej Plenković sudjeluje na panelima, a imat će i susrete s čelnicima drugih vlada i država. Bit će riječi o prioritetima Hrvatske za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, a premijer će se sastati i s čelnicima nekih kompanija. To je odlična prilika za prezentaciju Hrvatske pred tako važnim skupom. Smatramo da će to imati koristi za bolju percepciju Hrvatske globalno, a u konačnici i za naše gospodarstvo, rekao je Lucić.

Naglasio je da Hrvatska ima odličnu poslovnu i prometnu infrastrukturu, kvalitetan i obrazovan kadar te industrijsku tradiciju. Napominje da Hrvatska nije najjeftinija država u Europi, a da to niti ne želi biti. Može ponuditi kvalitetne uvjete poslovanja za prihvatljivu cijenu, kazao je Lucić i istaknuo da Hrvatska trenutačno radi na tome da privuče visokokvalitetne investicije, tvrtke koje će kreirati nova kvalitetna radna mjesta, a koja donose plaće iznad prosjeka tog sektora. Spomenuo je pritom kao primjere nekoliko stranih tvrtki među kojima i austrijsku koja će u blizini Jakovlja graditi tvornicu za proizvodnju dijelova za zrakoplove.

“Što je alternativa kapitalizmu?”

Luka Brkić s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu komentirao je rezultate istraživanja uoči summita u Davosu, a po kojemu većina ljudi u svijetu vjeruje da kapitalizam u svojoj današnjoj formi čini više štete nego koristi. Uzvratio je protupitanjem: A što je alternativa? A što danas u svijetu postoji osim kapitalističkog načina proizvodnje? Svi ti kapitalizmi i nisu isti, kazao je i naveo politički kapitalizam i liberalni.

– Nešto što smo nekada imali ili što se činilo da je alternativa, socijalizam, završena je priča. Danas se razlike unutar nacionalnih ekonomija produbljuju, kako u SAD-u, zapadnim europskim državama, tako i u Kini, izjavio je između ostalog.

Ratko Bošković, ekonomski komentator i publicist, kazao je da je alternativa kapitalizmu ponuđena u Davosu, u obliku manifesta koji bi, kako kaže, vjerojatno bio nešto humaniji. Više bi vodio računa o socijalnim aspektima svog djelovanja, da toliko ne zagađuje okoliš, da ne emitira stakleničke plinove, a kako će to u praksi izgledati – još ne znamo, dodao je.

Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, rekao je da je američki predsjednik Donald Trump došao i prije dvije godine te je usporedio to i današnje vrijeme.

– To je bilo vrijeme otvaranja trgovačkih sporova s Meksikom i Kanadom, a trgovačkih ratova s Kinom. To je bilo vrijeme neizvjesnosti oko toga koja je to Trumpova ekonomska politika koju će voditi. Dvije godine poslije američka ekonomija stoji nikad bolje i raste više nego dvostruko brže od europske, no nešto sporije od Kine i Indije. Točno je da danas Amerika ima rekordno nisku nezaposlenost i da američke manjine, koje su uvijek zadnje osjećale dobitak od ekonomskog rasta, danas osjećaju taj dobitak, dodaje Njavro.

Istaknuo je i da danas postoji velika promjena u tome kako poslovna zajednica gleda na Trumpa u odnosu na prije dvije godine. Tvrdi da ga se gleda kao na pozitivnu ekonomsku politiku koja je proizvela puno koristi za američku ekonomiju i zajednicu. Kaže kako je očito da Trump priprema svoju predizbornu godinu – napravio je dobar dogovor s Meksikom, Kanadom, a i sporazum s Kinom.

“Trump nije više poricatelj klimatskih promjena”

Mirko Orlić, oceanograf s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, kaže da sa sastanka u Davosu ne očekuje mnogo. On smatra da ljudi koji se bave klimatskim promjenama mogu samo upozoriti na probleme i zamoliti gospodarstvenike da nešto naprave.

– Očito je da između dva glavna govornika – američkog predsjednika Donalda Trumpa i Grete Thunberg postoji veliko razmimoilaženje. Međutim možete čuti i da američki predsjednik nije više poricatelj klimatskih promjena. On kaže da globalno zagrijavanje postoji, ne poriče da je antropogeno, ali smatra da će ljudi u hodu to nekako riješiti.

– Jedan od načina za rješavanje toga je geoinženjering (da izvlačite CO2 iz atmosfere), a drugi je da razvijete jedan novi izvor energije koji neće zagađivati. Ni jedno niti drugo rješenje ne postoji, a klimatske promjene teku. Može se reći da je predsjednik Trump promijenio svoj izvorni stav, kazao je Orlić i dodaje da je Trump svojevremeno izjavio da želi kupiti Grenland te da mu je u tom slučaju profit prvenstveni cilj.

Brkić: Ovaj svijet nije svijet jednakosti, ravnopravnosti, jednakih šansi…

Brkić napominje da trenutačno živimo u svijetu koji nije svijet jednakosti, ravnopravnosti, jednakih šansi, pravednosti, inkluzivnosti, nije smanjen jaz u odnosu siromašni-bogati, većine-manjine.

Odgovarajući na pitanje kakvu korist Hrvatska može imati od Davosa, Bošković je kazao da ako premijer Plenković bude uspio prodati ikakav hrvatski proizvod ili uslugu u Davosu, onda će to biti velika korist. Govorio je i o tome kako je klimatski neutralno gospodarstvo vrlo teško postići te da će sve više novaca trebati ulagati za sve manji efekt.

Njavro: Prave odluke i razgovori vode se negdje drugdje, ne u Davosu

Njavro je podsjetio da je prvi summit u Davosu održan 1971. godine i ističe da je taj oblik okupljanja danas prevladan. “Prave odluke i pravi razgovori vode se negdje drugdje. U tom smislu nemam nikakva očekivanja od Davosa. Ali, ako nas ne košta previše, bolje je biti tamo nego ne biti”.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Naglasio je da je Hrvatska dio EU i europskog ekonomskog prostora, s manje od 1% stanovništva EU-a i značajno manje od 1% ekonomske snage EU.

– Znači Hrvatska se može i ugasiti, a da EU to ne osjeti, to je na razini statističke greške. Moramo se dobro zamisliti i kao zemlja i kao narod kako u tako velikoj zajednici opstati i što su naši pravi interesi. Što je put da uopće sačuvamo svoj identitet u toj velikoj zajednici. A ta velika zajednica je opet dio još većeg svijeta. Temeljno pitanje za Hrvatsku je pitanje konkurentnosti u europskom prostoru i da li smo u stanju privući radna mjesta u Hrvatsku.

Govoreći o najvećim zagađivačima Orlić je kazao da su to SAD i Kina. Uzeo je primjer poplava i kazao da su vrlo slične bile u New Yorku i Mianmaru. “U New Yorku je poginulo 56 ljudi jer je SAD bogata država koja ima sustav reagiranja, a četiri godine prije u sličnoj poplavi u Mianmaru poginulo je 130.000 ljudi jer je to neorganizirana, gdje su ljudi nedovoljno educirani za takve situacije”.

Bošković je spomenuo pitanje deindustrijalizacije u Europi i kazao da postoji ideja da se ulaganjem u suprotstavljanje klimatskim promjenama s razvojem novih obnovljivih izvora energije pokrene europska industrija.

Izvor: narod.hr/hrt