Kako će se odluka SAD-a o novim sankcijama protiv Irana odraziti na tržište nafte, a kako na stanje na Bliskom istoku? Na to su u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno” nastojali odgovoriti naftni konzultant Jasminko Umićević, energetski stručnjak Davor Štern, Dejan Jović s Fakulteta političkih znanosti, stručnjak za sigurnost Marinko Ogorec i Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti.
Dejan Jović kazao je da je jedan od Trumpovih motiva bio upravo u tome što je to bilo “Obamino dijete”, odnosno jedan od velikih uspjeha Obamine administracije. “Obama je od početka svog mandata naglašavao da želi zatvoriti krizu s Iranom. Pokušao je na neki način pacificirati i promijeniti iranski režim, ali bez direktnih interveniranja. U tome je jednim dijelom i uspio. Tamo su se dogodile neke prilično značajne unutrašnje promjene. Osim toga, uspio je postići ovaj sporazum koji je označio njegov drugi mandat. Stoga mi se čini da je jedan od motiva u tome što Trump želi pokazati da ono što je Obama postigao nije njemu osobno prihvatljivo”, kazao je Jović.
“U Trumpovoj administraciji ima i onih koji smatraju da je bilo pogrešno napasti Irak 2003. godine te da ‘pravi dečki’ ratuju protiv Irana. Tvrdili su da je Iran prava meta i glavni problem SAD-a. Oni su bili vrlo nezadovoljni američkim rezultatima u ratu protiv Iraka. Naime, u tom američko-iračkom ratu Iran je izašao kao strana koja je mnogo dobila. U tom je ratu nestao jedan od njegovih glavnih protivnika, Sadam Husein. Za SAD i njenu vanjsku politiku to je značilo da se uplela u nešto što je dugoročna kriza. Istodobno je Iran proširio svoj utjecaj ne samo u Iraku, nego je i ojačao u cijeloj široj regiji”, dodaje Jović.
Boris Havel izjavio je da je stanje na Bliskom istoku složeno. “Sukobi koji se događaju često idu po liniji sunitsko šijitskog razdvajanja. Od aktera koji su prepoznati kao nositelji problema na Bliskom istoku, većinom su to akteri koji su nedržavni”. Jedini državni akter je Iran i u određenoj mjeri Turska.
Ogorec je rekao da su prije dva dana započele vojne vježbe osam država tzv. sunitske koalicije – to je skupina država predvođena Egiptom i Saudijskom Arabijom koje uz patronat SAD-a i suglasnost Izraela izvode zajedničke vježbe na svom prostoru. “Prvi put u povijesti to su manevri koji se nazivaju štit Arapa br. 1, a pretpostavljam da će uslijediti uskoro i br. 2 i br. 3, ali i ostali “štitovi”. Teško je reći što se time željelo postići. Činjenica je samo da se u ovakvim okolnostima s naglašenim sankcijama – radi zapravo o dolijevanju ulja na vatru. U ovakvim situacijama to nije ni malo simpatična stvar. Drugim riječima, vježbe su dodatne tenzije u cjelokupnoj situaciji”.
Štern: Sankcije Iranu nastojat će iskoristiti druge države proizvođači nafte
Štern je istaknuo da Iran izvozi 22% svjetskog tržišta nafte. “Jasno je da će to druge države proizvođači moći iskoristiti. Moći će povećati svoju proizvodnju, posebno države OPEC-a koje nisu blokirane u ovome slučaju. S obzirom da Europa nije prihvatila te sankcije, a istodobno Amerikanci prijete sa sekundarnim sankcijama državama i kompanijama koje se neće pridržavati ovih sankcija, dovodi se do pitanja – na koji način će se to provoditi, a posebno ako se uzme u obzir ovih osam država koje će biti izuzete”, kazao je Štern.
Umićević: SAD je uvjeren da su nemoguće stopostotne sankcije Iranu
Umićević je pak istaknuo da se iz povijesti mogu vidjeti slične sankcije. “To nije nešto što je novo u odnosu na nešto što se događa zadnjih 40 godina, od 1979. godine. Iran je u vrlo dugom razdoblju bio pod sankcijama. Stradalo mu je gospodarstvo, proces za investiranje, ali je uvijek prodavao naftu. Uvijek će se naći države koje su konkurenti SAD-u s tim što je danas ipak, geopolitički gledano, različita situacija u odnosu na 2012. godinu. Imate ‘javno savezništvo’ Rusije i Irana. U Siriji su djelatno surađivali Rusija i Iran. S druge strane, Iran ima dugogodišnju tradiciju kršenja sankcija s Kinom. Današnja Kina više nije ona od prije 30 godina”.
Mislim da su dugoročno Sjedinjene Američke Države uvjerene da su nemoguće stopostotne sankcije Iranu, istaknuo je Umićević i kazao da su danas najveći proizvođači nafte Iran, SAD, Rusija i Saudijska Arabija.
Jović: Sankcije će marginalizirati umjerene političare u Iranu
Jović je podsjetio da je iduće godine 40. godišnjica iranske revolucije. “To je sigurno na umu i Amerikancima i Irancima. Ove sankcije mogu poslužiti samome režimu da možda marginalizira umjerene političare u samom Iranu. Kao što znamo Iran je prilično podijeljeno društvo. Neki će reći on je konzervativan danju, a liberalan noću. Osim toga iranski politički sistem je specifičan po tome što kombinira teokratsku i demokratsku dimenziju”.
Pozivajući se na mišljenje nekih analitičara da je iranski režim krhkiji nego što se misli Havel je kazao kako smatra da će ove sankcije utjecati na to da se režim uruši iznutra. Jović pak ne vjeruje u to. “Izolacija pomaže radikalima i eliminaciji svih onih umjerenih političkih protivnika. Trump je tako na neki način marginalizirao umjerene političare u Iranu i kompromitirao njihovu politiku, suradnju sa Zapadom. Potpuno je za očekivati da će se na 40. godišnjicu iranske revolucije obnoviti val antiamerikanizma i radikalnih političkih antizapadnih parola i programa. Ide se u smjeru konfrontacije, a ne u smjeru urušavanja tog konzervativnog i radikalnog sustava”, kazao je.
Havel: Sankcije bi mogle zaustaviti razvoj nuklearnog oružja; Jović: To je zaustavljeno sporazumom
Iranci nisu toliko vjerski radikalizirani, za razliku npr. od nekih arapskih područja ili zemalja, tvrdi Havel. Dodao je da su po njegovom mišljenju sankcije dobar način da se zaustavi razvoj nuklearnog oružja, a da se to zaustavi bez da se na te pogone vojno intervenira. Jović naglašava da je nuklearno oružje zaustavljeno sporazumom. Ogorec ističe da napuštanjem sporazuma ide na ruku ponovnoj radikalizaciji i uspostavu novog sustava izgradnje tog oružja.
Umićević naglašava među ostalim da su sankcije koje su danas stupile na snagu najavljene prije pet mjeseci. Bez sankcija su samo hrana i lijekovi.
Kada nečega nema, onda to poskupi, kazao je Štern. “Ukoliko će se osjetiti taj udar sankcija u smislu manje proizvodnje, onda će se dizati i cijene. Americi to odgovara jer su cijene pale proteklih tjedana za 6%, a danas su već porasle za 1%. Ukoliko te sankcije i dalje budu izazivale takvu tenziju, cijene će porasti i to ne zato što neće biti nafte nego će burze početi igrati svoju ulogu i igrači na burzama će se početi graditi pozicije putem kojih bi mogli puno zaraditi”, kazao je Štern.
Umićević: Hrvatska nažalost 90%-ak posto potrebe za naftom pokriva uvozom
Govoreći o novim cijenama goriva po kojima je dizel opet nešto skuplji nego benzin Umićević je kazao da Hrvatska 90%-ak posto potrebe za naftom pokriva uvozom, što sirove nafte što naftnih derivata. “Pored dvije rafinerije mi uvozimo više od 1/3 naftnih derivata u Hrvatsku. Kada uvozite naftne derivate onda ih plaćate po zakonima ponude i potražnje i plaćate ih po cijenama koje su na tržištu. To znači da ste vezani na tržište, a s druge strane ste vezani na stranu valutu. Preko 50% u cijeni za gorivo su davanja državi. Dizel je skuplji od benzina u Hrvatskoj zato što je takva struktura potrošnje kod nas”, istaknuo je Umićević.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
