Zbog političke korektnosti svaki treći bijeli student u SAD-u tvrdio da je pripadnik rasne manjine tijekom upisa na studij

koledž

Nova studija pokazuje da je zaluđenost koledžima za različitošću inspirirala više nego značajan udio bijelih kandidata da lažu o svom etničkom identitetu prilikom prijave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Neki kandidati za fakultete namjerno krivo upisuju svoju rasu da bi iskoristili težnje škola u koje se žele upisati, a koje insistiraju na “raznolikosti”. To čine zato da bi se lakše upisali ili dobili veću financijsku pomoć”, izvještava Breitbart.

Pitajući 1250 bijelih kandidata za fakultete u dobi od 16 i više godina putem anketne platforme Pollfish, Intelligent je otkrio da je 34 posto ispitanih “lagalo na svojoj prijavi navodeći da su rasna manjina”. Većina (81 posto) izjavila je da su lagali kako bi poboljšali svoje izglede za prihvaćanje, dok je 50 posto tvrdilo da žele financijsku pomoć.

Uvjet za anketu je podrazumijevao da se svaki ispitanik “morao prethodno prijaviti na fakultet ili sveučilište u SAD-u”, a studentima je savjetovao da točno odgovaraju. Anketa nije neovisno potvrdila svaku tvrdnju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema demografskim podacima, bijeli muškarci su imali “tri puta veću vjerojatnost da će lagati o svojoj rasi” od žena, a 48 posto je tvrdilo da je lagalo u svojoj prijavi u odnosu na 16 posto žena.

Laganje također varira ovisno o dobnim skupinama, 43 posto ljudi u dobi od 35 do 44 godine i 41 posto mladih u dobi od 16 do 24 godine priznali su da lažiraju status rasne manjine prilikom prijave na fakultet. Te su stope niže za 25-34 godine (31 posto); 45-54 godine (28 posto), te osobe od 54 i starije (13 posto).

Gotovo polovica svih ispitanika koji su lagali o svom statusu manjine (48 posto) u svojim se zahtjevima naveli kao Indijanci. 13 posto tvrdilo je da su Latinoamerikanci, 10 posto da su crnci, a 9 posto da su azijski ili pacifički otoci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Dvostruko više muškaraca nego žena naveli su indijansko naslijeđe u svojim prijavama (54 posto u usporedbi s 24 posto). S druge strane, jedna od četiri žene (24 posto) tvrdila je da je Latinoamerikanka. Žene će se također, duplo češće od muškaraca, pretvarati da su crnkinje (18 posto u usporedbi s 8 posto).

Kristen Scatton, glavna urednica za Intelligent, spekulirala je da popularnost podnositelja zahtjeva koji tvrde da imaju indijansko naslijeđe najvjerojatnije proizlazi iz shvaćanja da “mnogi Amerikanci europskog podrijetla imaju DNK Indijanaca u svojoj krvnoj liniji”.

“Kandidati za fakultete koji pokušavaju potaknuti svoju prijavu pretvarajući se da su rasna manjina možda idu za time da Amerikanci europskog podrijetla imaju DNK Indijanaca u svojoj krvnoj liniji”, rekla je Scatton. “Međutim, istraživanja su pokazala da to nije baš uobičajeno, osobito među bijelim Amerikancima.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pitanje od milijun dolara – je li laž zapravo uspjela? Prema ispitanicima, da, uspjela je, pri čemu je otprilike 77 posto tvrdilo da su primljeni na željeni fakultet nakon što su lagali o svom statusu manjine. Studija je ipak priznala da su “drugi čimbenici možda igrali ulogu u njihovom prihvaćanju”. Ipak, 85 posto ispitanih smatra da je njihov lažni status manjine ozbiljno pridonio njihovom prihvaćanju.

“Lagati na prijavi za fakultet o bilo čemu, uključujući i svoju rasu, nikada nije dobra ideja”, rekao je Scatton. “Koledži mogu i hoće poništiti ponude za upis ako otkriju da su studenti lagali tijekom procesa prijave.”

Studenti koji su lagali o svojoj rasi ili etničkoj pripadnosti u prijavama za fakultet postali su predmet javne rasprave 2019. tijekom skandala s upisima na fakultet, kada je otkriveno da je bogata elita između 2011. i 2018. s više od 25 milijuna dolara podmićivala fakultetske dužnosnike. Osim što su lagali o svojim izvannastavnim aktivnostima, studentima je također rečeno da lažu o svojoj rasi, povećavajući njihove šanse za prihvaćanje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.